Veliki je četvrtak, dan kojim počinju dani Vazmenoga trodnevlja. Na taj se dan Crkva spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke i smrti, ustanovio Euharistiju i sakrament svećeništva. Cijelo trodnevlje obilježeno je nizom obreda koji imaju određenu simboliku.
Na Veliki četvrtak, posredstvom službenoga YouTube kanala Zagrebačke nadbiskupije te na službenoj Facebook stranici Nadbiskupije uživo se prenosila misa posvete ulja iz župe sv. pape Ivana XXIII. u zagrebačkoj Dubravi. Sveto misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Bozanić je istaknuo kako je je svećenik pozvan pozorno pratiti svoju zajednicu i biti spreman na promjene. Nerijetko, kazao je – treba iznalaziti načine kako motivirati vjernike, čuvati zajedništvo, izražavati nadu u zajednici, nastojati oko obnove i sijati Kristovu radost. Crkva mora prihvatiti nepojmljivu slobodu božje riječi, zaključio je.
Na Veliki četvrtak Krist je svojim učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi. U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivlja se i ulje za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu.
Uvečer, na misi Večere Gospodnje, naglasak je na simbolu bratske ljubavi, pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima. Taj se obred danas ispušta, zbog epidemioloških uvjeta. Kongregacija je već istaknula da taj obred i nije obvezan, nego je i prije bio dan svećenicima na izbor.
Ove se godine ispušta i procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom na kraju obreda Velikog četvrtka, kojom se simbolično pokazuje kako Isusa nema sve do vazmenog bdijenja na Veliku subotu.
Obredi i običaji na Veliki petak
Veliki petak jedini je dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi. To je dan spomena Kristove muke, razapinjanja i smrti. Liturgija stoga ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla koje pritišće čovječanstvo, kako bi se u svjetlu Božje Riječi i dojmljivom liturgijom spomenula Kristovih patnji.
Kako bi se izrazila ljubav i dioništvo vjernika s Kristovim patnjama, kršćanska tradicija potaknula je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva u Kristovoj žrtvi.
Među tim pobožnostima posebno se ističe križni put, koji je obogaćen raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura.
Svi katolički vjernici u dobi od 18 do 60 godina poste na Veliki petak, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
Na Veliki petak obično se jede riba, posebno u primorskim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudl od sira te tijesto s orasima i makom.
U hrvatske običaje pripadaju i tzv. žudije, čuvari Kristova groba u južnohrvatskim prostorima. Oni uprizoruju događaje oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća.
Žudije su 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. Judom kao trinaestim članom. Obično su odjeveni u odore rimskih vojnika. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada izlaze pred oltar i stražare izmjenjujući se po četvero sve do Vazmenog bdijenja.
Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon gašenja svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, ponovno se pale svjetla, a žudije padaju na pod i preplašeni pobjegnu.
Velika subota obilježena je dubokom tišinom.
Velika subota završava Vazmenim bdijenjem koje uvodi u nedjelju Kristova Uskrsa. Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti.
Uz vazmenu svijeću u Crkvi odjekuje veliki vazmeni navještaj: Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći! Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario Božji život.
Prema drevnoj tradiciji za Vazmenoga bdijenja katekumeni primaju krštenje, čime se ističe dioništvo svih kršćana u otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova.
Izvor:hrt.hr