Vodstvo Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH ocijenilo je povijesnom prigodom inicijativu SAD i Europske unije za izmjenama Izbornog zakona u BiH ističući pri tome kako bi politički dogovor trebao rezultirati zaustavljanjem preglasavanja najmalobrojnijih Hrvata.
“Raduje nas da je BiH u fokusu naših strateških geopolitičkih partnera SAD i EU. Posljednje pismo koje je uputio američki državni tajnik Anthony Blinken dokaz je da postoji snažna volja prijatelja BiH i da se radi o povijesnoj prilici za našu domovinu”, navodi se u priopćenju nakon održane sjednice Predsjedništva HAZU-a BiH u Mostaru.
Naime, američki državni tajnik Antony Blinken prošloga je tjedna potaknuo vlasti BiH da pokrenu reforme koje uključuju izmjene Izbornog zakona te ograničene promjene Daytonskog ustava.
Članovi vodstva Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH pozvali su predstavnike međunarodne zajednice da pomognu postizanju dogovora o izmjeni Izbornog zakona, kojega su ocijenili nepravednim jer omogućava nametanje političkih predstavnika Hrvatima u BiH zakon.
“Ne nalazimo ni jedan valjan argument kojim bi se opravdala ovakva praksa koja drugog obespravljuje, ponižava, uskraćuje mu temeljna prava da bira svoje predstavnike. Ako bi se nastavila ova praksa, izbori bi postali besmisleni”, smatraju u HAZU BiH. Po njihovu tumačenju nastavak ove prakse doveo bi BiH u poziciju apsolutne dominacije čime bi se ”malobrojniji hrvatski narod potpuno obespravio i ponizio”.
Pozvali su domaće političare da iskoriste trenutak kako bi zemlja krenula prema euroatlantskim integracijama.
“Postizanje konačnog dogovora kojim se onemogućava diskriminacija bilo koga i koji omogućava puni društveni, politički, ustavni i politički legitimitet i predstavljanje svih triju konstitutivnih naroda upravo je taj test zrelosti”, dodali su.
Hina podsjeća kako su lideri SDA i HDZ BiH u lipnju prošle godine potpisali sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar kojim su se istodobno obvezali na međustranačke pregovore čiji je cilj promijeniti izborni zakon BiH kako bi se provelo pet presuda Europskog suda za ljudska prava te presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”.
Dvije stranke i njihovi lideri održali su nekoliko sastanaka na kojima su pokušali približiti stajališta. Izetbegović tvrdi da mu se dogovor ne čini moguć, dok je pak Čović čelnika SDA optužio da izbjegava postizanje sporazuma.
O stanju u BiH ovoga mjeseca trebalo bi se raspravljati na Vijeću EU na razini ministara vanjskih poslova na temelju non papera kojega je dostavio hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman.
/HMS/