Svjetsko tržište željeza, čelika i obojenih metala snažno je uzdrmano značajnim rastom cijene ovih sirovina.
Trgovinski ratovi velikih svjetskih sila, SAD-a i Kine, te uvođenje kvota za uvoz u Europsku uniju među najznačajnijim su faktorima koji su doveli do poremećaja na tržištu.
Cijena pojedinih kategorija poput lima viša je za 87 posto danas u odnosu na isti mjesec prošle godine. Poskupljenja najviše pogađaju tvrtke koje se bave proizvodnjom čeličnih konstrukcija, građevinske tvrtke, ali i tvrtke koje koriste obojene materijale u svojim proizvodnim procesima poput aluminija i bakra.
Kako to utječe na domaća tržišta za Al Jazeeru je govorio Denis Delić, predsjednik Asocijacije metalske i elektroindustrije Vanjskotrgovinske komore BiH.
– Što se tiče cijene čelika na svjetskom tržištu, u prvom kvartalu 2021. godine, EU lagano povećava nekih 20 do 30 posto u odnosu na zadnji kavrtal prošle godine, samu proizvodnju, što pozitivno utječe na nas. Što se tiče američkog tržišta, ono je u velikom rastu, a na kineskom tržištu prošle godine također je nastao veliki rast. To je uvod u pitanje zašto cijene čelika u stvari rastu. Tu postoji nekoliko aspekata. Prije svega, tvrtke u EU su zbog pandemije koronavirusa u financijskim problemima i nedostatak materijala je svakog dana sve veći, tako da su kvote koje imaju same željezare ispunjene. Također, dolazi do nesrazmjera prodaje i potražnje. Potražnja se povećava, a ponuda se smanjuje. Kina je treći problem – ona je u velikoj epskanziji i pokupovali su sve, kazao je Delić.
Dodaje kako su cijene transporta , u odnosu na prošlu godinu, barem duplo veće, i sve su to mogući razlozi povećanja cijena čelika.
– S obzirom na informacije koje imamo od naših partnera, oni naručuju robu bez obzira imaju li naruždbu ili ne. To može biti jedan veliki bumerang nama, malim proizvođačima gdje može doći do otkazivanja narudžbi svaki dan. Sve ovo se jako odražava na tvrtke u regiji. Ako nemate kvalitetan ugovor, bit ćete u izuzetnim problemima. Ukoliko naši kupci otkažu materijale, mi moramo otkazati našim dobavljačima. Zaključak je da moramo pričekati što će željezara odlučiti – smanjiti cijene, ostaviti ovakve ili povećati, tvrdi Delić.
S obzirom na rast cijena sirovina, može li se očekivati rast cijena automobila, rast cijena u građevinskoj industriji i slično?
– Roba široke potrošnje koje koristimo u našoj proizvodnji su već u rastu 20 do 30 posto, i u dogledno vrijeme možemo očekivati daljnji rast. Gdje je kraj, odgovor nitko ne zna, zaključio je Denis Delić.
Izvor:pogled.ba