Socijalna radnica koja je bila zadužena za nadzor obitelji iz Nove Gradiške izišla je iz izolacije i dala iskaz 10 dana nakon tragične smrti djevojčice. Slučaj je užasnuo Hrvatsku i izazvao žestoke polemike. Socijalni radnici udružili su se i podnijeli kaznenu prijavu protiv dviju glumica Jelene Veljače i Nataše Janjić zbog poticanja na nasilje i mržnju zbog javnih poruka i prepiske na Facebooku.
– Prvi je takav slučaj da je došlo do masovnog okupljanja oko kaznene prijave. Bilo je više pokušaja da se na drugi način zaštiti profesija. Kad imate ovakve poruke ispred nekih aktivistica ili građanskih inicijativa, to potiče složene emocije kod naših korisnika i oni postaju izuzetno agresivni, što se nažalost i dogodilo u Ivanić Gradu. Nakon svakih takvih aktivnosti ili poruka, imamo povećani broj agresivnih ispada, uvreda i to smatramo ugrožavanjem naših ljudskih prava. Nitko od kolega koji su se okupili u tu inicijativu ne smatra da bi trebala biti izrečena neka strašna teška kazna. Želimo da se se prenese poruka da se ne može tako komunicirati u javnom prostoru i kakve to poruke nosi, rekla je Renata Sever.
Tvrdi da ima saznanja da su u inicijativi osobe koje su osuđene za nasilje u obitelji.
– To su javne osobe koje su nametnule neke svoje ideje, bile su primljene i u ministarstvu. Bitno je znati što stoji iza tih ideja i da javnost razumije kakav je odnos prema socijalnim radnicima i da je cijeli taj pokret sigurno dobar, da će donijeti dobrih stvari, ali ove loše strane ne možemo prešutjeti. U inicijativi, grupi koja je na Facebooku, ima jako puno ljudi koji su osuđeni zbog nasilja u obitelji. Meni to govori da su se plasirali u inicijativu jer žele uništiti svog najvećeg neprijatelja, a to je socijalna služba. Imam jasna saznanja, oni jesu u toj grupi. Ne vjerujem da to ostali članovi znaju.
– Atmosfera u inicijativi i ponašanje u javnom prostoru postaje svojstveno ljudima koji su počinitelji nasilja, koji su prijavljeni i koji se ne mogu pomiriti da nemaju kontrolu nad svojim žrtvama i onda pokušavaju steći kontrolu nad sustavom na ovaj način, dodala je.
Sever smatra da je potrebno otvoriti što više kanala dvosmjerne komunikacije s korisnicima i javnosti, ali upozorila je i kako prije svega nedostaje komunikacije između socijalnih radnika i donosioca pravila.
– Ako krenemo slušati s čim korisnici nisu zadovoljni, mi nemamo kud s tom informacijom, nas se ne čuje dalje po hijerhiji gore. Mi samo možemo ponavljati da smo nemoćni i da nema dovoljno resursa i da svaki pokušaj završi tako da se na to zaboravi, rekla je Sever.
Nedovoljni resursi
– U nekim sredinama ima dovoljno zaposlenika, u nekima nema. Resursi su i sve prateće stvari koje moraju biti u sustavu socijalne skrbi, resursi za zbrinjavanje korisnika i resursi za savjetovanje, tretman i terapije. Da ne govorim o nedovoljnoj međuresornoj suradnji koja je naš najvažniji resurs. Moramo biti povezani sa zdravstvom, pravosuđem, prosvjetom, a to je jako bolna točka, dodala je.
Sever je rekla kako pretpostavlja da najmanje 500 djece nije smješteno u udomiteljske obitelji ili ustanove socijalne skrbi jer nema mjesta.
– Ta djeca sigurno nisu u onoj skupini da su životno ugrožena, oni će sigurno biti izdvojeni, ali će biti smješteni u prekapacitirane ustanove ili prekapacitirane udomiteljske obitelji, ili obitelji koje ostaju u sustavu jer nema druge alternative. To sve ide u jednom strašnom smjeru, upozorila je.
Vjeruje da je do toga došla jer se krenulo s reformom deinstitucionalizacije.
– Još uvijek traje taj trend gdje se propagira da je puno bolje da korisnici ne budu institucionalizirani, da ostanu u svojoj prirodnoj sredini. Ja radim u Međimurju, ovdje ima jako puno korisnika romske manjine i smatram da je bolje da ostanu u svojoj kulturi, grozno je kad morate izmještati djecu koja ne znaju jezik, kazala je Sever.
Postavlja se pitanje je li sustav postavljen tako da se biološkoj obitelji daje prednost?
– Sustav mora štititi biološku obitelj jer smo mi potpisnici konvencije o pravima djece i prema njoj dijete ima pravo na odrastanje u biološkoj obitelji i svojoj kulturi. Tek se u krajnjim slučajevima dijete može trajno izdvojiti iz obitelji i roditelje lišiti prava na roditeljsku skrb. Postoji stručna utemeljenost zašto se tako mora raditi, a naravno i zakonska obveza, objasnila je Sever.
– Unatrag par godina postoje liste procjene rizika za sigurnost djece i one su velika pomoć, daju nam smjernice kud treba ići u tom momentu s djetetom. Postoji gradacija od četiri-pet stupnjeva, to nisu samo numerološke tablice, s njima se puno bolje može postići da ne ostane sve na predosjećaju socijalnog radnika nego da sve informacije koje se prikupe i nađu svoje mjesto u onom što zovemo vođenje slučaja, rekla je.
Smrt djevojčice iz Nove Gradiške
Socijalna radnica koja je bila zadužena za nadzor obitelji iz Nove Gradiške izišla je iz izolacije i dala iskaz 10 dana nakon tragične smrti djevojčice.
Govoreći o tragičnoj smrti zlostavljane djevojčice iz Nove Gradiške, Sever je rekla kako se nada da će jednog dana struka vidjeti i čuti što se dogodilo s majkom kako bi znali što im je promaknulo u opažanjima i što je trebalo iskomunicirati.
– Oni nas doživljavavju kao neprijatelje, mahom skrivaju ono što oni misle da bi moglo dovesti do toga da im djeca budu izdvojena ili da ih se kazneno prijavi. Mi ne možemo provoditi istragu, nego možemo samo uzeti podatke koje nam daju i staviti relaciju prema tome koliko promjena možemo unijeti u obitelj s mjerama koje imamo, rekla je.
Iz ministarstva je rečeno da djevojčica nije trebala biti vraćena iz udomiteljske obitelji u biološku. Stručni nalaz služi se i dalje čeka.
– Pretpostavljam da je do tih riječi došlo jer su ljudi koji su morali ući u cijelu priču bili šokirani, normalno da na neke stvari reagiraju pod utjecajem emocija. Nije bilo jasne argumentacije, argumenti koji su izgovoreni da je trebalo uzeti u obzir privrženost djeteta udomiteljskoj obitelji, to se ne uzima u obzir. To je nešto što je poželjno i što mi potičemo, ali nije prepreka da se dijete vrati, rekla je Sever.
Izvor:hrt.hr