Hrvatska se približava broju od pola milijuna cijepljenih protiv COVID-a, a s obzirom na dinamiku cijepljenja do ljeta neće biti, kako se najavljivalo, 70 posto cijepljenih, nego oko 50 posto. No prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača vjeruje da imamo razloga za optimizam. Ističe kako u populaciji imamo veći broj ljudi koji su preboljeli bolest i tako stekli imunitet, a i broj cijepljenih raste svakim danom. Broj onih koji se mogu inficirati se konstantno smanjuje, pa će i protuepidemijske mjere bolje djelovati nego prije. Zbog svega toga vjerujem da ćemo poboljšati našu epidemiološku sliku do ljeta, ustvrdio je gostujući u Studiju 4.

Nakon što je Američka agencija za lijekove privremeno zaustavila cijepljenje cjepivom njihove domaće tvrtke Johnson&Johnson u SAD-u, zbog toga što je nekoliko žena razvilo rijedak poremećaj stvaranja krvnih ugrušaka – ta je tvrtka objavila da odgađa distribuciju cjepiva u Europi. Od šest prijavljenih slučajeva, a riječ je o ženama u dobi između 18 i 48 godina, jedna je preminula, jedna je hospitalizirana u teškom stanju, a ostale četiri nisu u životnoj opasnosti.

Hrvatska je rezervirala 900 tisuća doza tog cjepiva, a prve doze stigle su u našu zemlju danas.

O kakvom je cjepivu riječ u Studiju 4 objasnio je imunolog prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

–  Radi se o adenovirusnom cjepivu. Po toj logici je ono slično AstraZenecinom cjepivu, iako se ono koristi samo u jednoj dozi. Koristi se humani adenovirus tipa 26. U SAD-u je primijećeno 6 slučajeva tromboze venskih sinusa mozga u mlađih žena zbog čega su zdravstveni radnici od vlasti zatražili da se obustavi daljnja primjena toga cjepiva, rekao je Trobonjača dodavši da je to cjepivo odmah na početku dobilo negativni publicitet.

Naglasio je da je pojava poremećaja stvaranja krvnih ugrušaka vrlo rijetka, radi se o 6 slučajeva na 7 milijuna primljenih doza toga cjepiva.

– To je manje od jednog slučaja na milijun primljenih doza. Cjepivo izaziva neke nuspojave koje su vrlo rijetke i ja ne mislim da bi ga zbog toga trebalo izbaciti iz uporabe. Pretpostavljam da je veća vjerojatnost da će vas pogaziti auto dok idete na cijepljenje nego da ćete nastradati od tog cjepiva, poručio je Trobonjača dodavši da se cjepivo koje izaziva neke nuspojave kod mlađih žena može upotrebljavati u nekoj drugoj dobnoj skupini ili kod muškaraca.

Objasnio je o kakvim je nuspojavama točno riječ.

– Nije to nekakva duboka venska tromboza nogu koja se relativno često pojavljuje u općoj populaciji. Radi se o rijetkoj trombozi sinusa glave što se ne viđa često, ili primjerice trombozi utrobnih vena. To nije nešto što se često viđa te se stoga povezalo s cijepljenjem. Kako su i AstraZenecino i Johnson&Johnsonovo adenovirusna cjepiva, moguće je ipak da su nuspojave vezane baš za adenovirus. Istraživanja će pokazati o čemu se radi, rekao je.

Njemački građani mlađi od 60 godina, cijepljeni protiv COVID-a prvom dozom AstraZenece, u drugoj dozi dobit će cjepivo Pfizera ili Moderne. U pitanju su cjepiva rađena na različitoj tehnologiji pa se kod laika javlja sumnja je li moguće kombinirati ta cjepiva.  

– Teoretski je to moguće budući da sva ta cjepiva u konačnici kodiraju nastajanje istog proteina – proteina šiljka koronavirusa. Međutim radi se o biološkim pripravcima koji se apliciraju u ljudsko tijelo i vi nikad ne znate postoji li neka moguća interferencija s obzirom na to da se ne radi o istom cjepivu pa bi se sigurno trebala provesti nekakva klinička ispitivanja prije nego što se krene u masovnu primjenu, ustvrdio je.

Na pitanje hoće li svi ti problemi s cjepivima narušiti hrvatski plan cijepljenja, Trobonjača je odgovorio da su nam želje veće od mogućnosti.

– Mi bismo željeli da odmah drugi dan nakon što se pojavilo cjepivo svi budu cijepljeni. Ali to je nemoguće. Radi se o milijunima doza cjepiva koje je prvo trebalo isporučiti. To nije tek tako lako izvesti. U svijetu je do sada primijenjeno 750 milijuna doza, to je ogroman uspjeh. Mi imamo problem s dinamikom dostavljanja cjepiva, mi bismo željeli da je to brže, ali i da smo ih sve dobili odjednom, trebalo bi ih distribuirati i organizirati cijepljenje. Bez obzira na sve, vjerujem da će do ljeta i turističke sezone biti cijepljen znatni dio populacije, rekao je.

Komentirao je i probleme koji su se dogodili s pozivanjem ljudi na cijepljenje kada su neki mlađi i zdraviji građani pozvani prije starijih i onih s kroničnim bolestima. Kaže kako postoji dinamika cijepljenja po kojoj prednost imaju stariji građani i kronični bolesnici, ali da bi možda trebalo razmišljati i o zdravstveno-ekonomskom aspektu cijepljenja te početi cijepiti i one grupe ljudi koje su odgovorne za dobro funkcioniranje ekonomije. 

Objasnio je i koliko traje imunutet nakon cijepljenja.

– Kada se cijepite dobit ćete antitijela, ali ćete dobiti i limfocitnu imunost. Protutijela će nestati kroz godinu, dvije, ali limfocitna imunost koja nas štiti od teških oblika bolesti, pa i smrti, te postcovid sindroma koji je jako značajan, znači limfocitna imunost štiti nas desetke godina, a starije ljude vjerojatno doživotno, poručio je dodavši da i jednu i drugu imunost stječemo i cijepljenjem i preboljevanjem bolesti.

– Puno je bolje imunost steći cijepljenjem nego preboljevanjem bolesti jer virus ubija naše stanice, oštećuje naše organe i tkivo. Puno je bolje cijepiti se, poručio je. 

Komentirajući trenutačnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji, rekao je da vjeruje kako imamo razloga za optimizam. Objasnio je i zašto.

– Kao prvo, mi u populaciji imamo jedan veći broj ljudi koji su preboljeli bolest i tako stekli imunitet, a i broj cijepljenih raste svakim danom. Broj onih koji se mogu inficirati se konstantno smanjuje pa će i protuepidemijske mjere bolje djelovati nego prije. Zbog svega toga vjerujem da ćemo poboljšati našu epidemiološku sliku do ljeta, ustvrdio je.

Izvor:hrt.hr