Slovenski istraživački portal Necenzurirano.si objavio je jutros “NON-PAPER” u čijoj su izradi, kako pišu, sudjelovali kabineti Janeza Janše i mađarskog premijera Viktora Orbana. Dokument je dostavljen u Bruxelles i odnosi se na podjelu BiH i rješavanje drugih pitanja na Balkanu.

Od ponedjeljka se u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini špekulira o tome je li premijer Janez Janša zaista poslao neslužbeni diplomatski dokument (“non-paper”) u Bruxelles, koji govori o novom crtanju granica na području bivše Jugoslavije.

Niko službeno nije potvrdio da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel od Slovenije dobio dokument takvog sadržaja. Ali, neslužbeni diplomatski dokument koji predviđa raspad Bosne i Hercegovine, pripajanje Republike Srpske Srbiji i ujedinjenje Kosova s ​​Albanijom, zapravo, postoji, piše Necenzurirano.si.

Preslik slovenskog non-papera”. Foto: Necenzirirano.si

Prema ovim informacijama, dokument pod nazivom “Zapadni Balkan – put naprijed” primljen je u Michelovom kabinetu u veljači.

Dokument tako u uvodu spominje “neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata” koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Autori dokumenta ističu da čak i nakon uspostavljanja mira nakon završetka ratova, obećanih europskih perspektiva i napretka Sjeverne Makedonije i Crne Gore u ovom pravcu u regiji, “ključna pitanja ostaju neriješena”. A ona su:

– da je Dejtonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je odnio više od 100.000 života, praktično prepoznao ono što je postignuto tijekom rata, ali ne u suštini,

– da je trenutno teško zamisliti europske perspektive Srbije i Kosova.

– da se članstvo BiH u EU može u potpunosti isključiti.

– da je u međuvremenu prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj utjecaj u BiH i Sjevernoj Makedoniji.

– da, osim Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristaša koji osobno imaju koristi od kaosa i nefunkcionalnih institucija, nitko nije zadovoljan situacijom u BiH.

Preslik slovenskog non-papera”. Foto: Necenzirirano.si

Tu dolazimo do ključnog dijela dokumenta – predloženih „rješenja“ za opisane probleme. Autori dokumenta naglasili su da Srbija, Hrvatska i Albanija trenutno imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni donositi strateške odluke. Zato predlažu:

1) Ujedinjenje Kosova i Albanije. “Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktički ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status – po uzoru na Južni Tirol “, navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina na sjeveru Italije, gdje većinu stanovništva govori njemački.

2) Ujedinjenje većine teritorije Republike Srpske sa Srbijom. “Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije”, navodi se u dokumentu.

3) “Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih županija u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol).”

4) “To bi Bošnjacima dalo neovisno funkcionirajuću državu i preuzelo punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali hoće li se pridružiti EU ili budućnosti izvan EU (slijedeći primjer Turske. Za sada velika većina Bošnjaka podržava u perspektivi EU i naglom porastu turskog utjecaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati u sljedećem deseteljeću.

Prema autorima, ova “rješenja” ubrzala bi pregovore o članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO-u.

Ministar vanjskih poslova Anže Logar izjavio je jučer u Narodnoj skupštini da se strategija Slovenije prema zapadnom Balkanu nije promijenila. Ali, sve je više znakova novog zaokreta u slovenskoj vanjskoj politici. Prema informacijama slovenskog portala, posljednjih mjeseci o BiH su bila čak tri “non-papera” u kojima je Slovenija na ovaj ili onaj način sudjelovala. Logar je jučer potvrdio postojanje jednog od ovih dokumenata. Riječ je o diplomatskoj inicijativi u vezi s BiH, koju je Hrvatska pokrenula sredinom ožujka, a pridružila joj se i Slovenija. Ovim dokumentom nastavljaju dugotrajnu diplomatsku ofanzivu u Zagrebu na promjenu izbornog zakonodavstva u BiH. To bi u velikoj mjeri olakšalo izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, piše portal Necenzurirano.si.

/HMS/