– Od svega što sam ikad sadio, krumpiri me nikada nisu iznevjerili. Ako ih nije bilo za prodaju, bilo ih je barem za osnovne potrebe i drago mi je što su se ljudi osvijestili te prionuli poslu kako bi imali za sebe i svoju obitelj tu kulturu, a i naš ljubuški rani istinski je brend ovih prostora. No i mnogi drugi su se udomaćili. Dovoljno se samo, ako vam se ne sade krumpiri i ne radi zemlja, sjetiti onih priča o Irskoj koja je danas među najjačim državama Europe, a koju je “bolest krumpira” zamalo koštala opstanka. Postoji krilatica iz tog vremena kako je onda kada je ta grana uništena, uništena i cijela nacija. To nam mora biti na umu. Ne smijemo zapostavljati našu proizvodnju jer čudna se vremena događaju – kaže za Večernji list BiH zemljoradnik iz zapadne Hercegovine dok se raspitujemo u kulturama koje su budućnost ove zemlje, a krumpiri su ovdje i prošlost i sadašnjost i budućnost.

Međutim, nisu jedino na što će se bh. poljoprivrednici fokusirati. U posljednje vrijeme iznimno su popularne masline. Prvi čovjek Hercegovačkih plodova Mediterana agronom koji radi i na popularizaciji kultura koje spadaju pod mediteranske Zoran Raič govorio je za Večernji list o maslinama, kao i drugim kulturama koje imaju perspektivnu uspjeti na ovim područjima.

Izvrsna kvaliteta ulja

– Masline su i ove godine dobro krenule, a vjerujemo kako ovaj kasni led na njih neće utjecati. Tu vrijedi spomenuti i smokve. Iako ih je možda u nizinama led malo jače dohvatio, to ne bi trebalo stvoriti veće probleme. Međutim, kad sve rezimiramo i kad gledamo u budućnost, maslinarstvo je uzelo maha. One parcele koje su bile pod smiljem, a koje sve više ne rade, zasađene su dobrim dijelom maslinama. Smokve se također sadi. Izdvojio bih još i šipak koji smo zapostavili. Ima ga, ali stidljivo jer još nema konkretne prerade kako bi se radilo, zasad su to prerade koje se rade u kućnoj radinosti, pravi se sok od šipka, ali još ništa na veliko za neki plasman – priča nam agronom i prvi čovjek Hercegovačkih plodova Mediterana. U Hercegovini već imamo četiri uljare za masline, a i Hercegovački plodovi Mediterana rade jednu veću, zatim će u Neumu biti jedna veća, u Mostaru u Samostanu časnih sestara u Bijelom Polju koje rade izvrsno maslinovo ulje.

Veći nasadi opstali

– Maslinarstvo, definitivno, ima budućnost i ono će sigurno biti pun pogodak. Naravno, za neke ozbiljne količine nismo spremni, što ne znači da nećemo biti za nekoliko godina – ističe Raič. Pitamo ga i za smilje. Neki govore da je posao potpuno propao, drugi da je samo riječ o zatišju, treći da će uvijek biti simbol Hercegovine oko kojeg će se raditi. – Pa kad se sve analizira, s moje točke gledišta, stali su veći proizvođači koji su u najam uzimali zemljište. Ostalo je nekoliko tih proizvođača, ali se nisu bazirali samo na smilje nego i na lavandu, slatki pelin, odnosno proširili su svoj spektar djelovanja i oni će opstati, a ona gospodarstva s pokojim dulumom uglavnom su zaorala ta zemljišta i nisu opstala – ispričao nam je predsjednik Hercegovačkih plodova Mediterana. Kako stvari stoje, potencijala na ovom tvrdom kamenu u poljoprivrednoj proizvodnji još ima.•

Izvor:vecernji.ba