Pozicija ministra zdravstva je najnesigurnija, ne samo kod nas, nego u Europi uopće, mi se fokusiramo na naše zadatke i budući napredak zdravstva, rekao je u emisji Hrvatskoga radija “U mreži Prvog”  Silvijo Bašić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

S reformama se ne čeka”

Epidemiolog NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar” Branko Kolarić kaže da se o reformi govori već dugo, a “ovakve sanacije nisu način na koji se može organizirati zdravstveni sustav”.

– Od reforme očekujemo viziju što je naš zdravstveni sustav, koji su ciljevi. Najveći je zalogaj poslovanje bolnica i odnosi HZJZ-a i bolnica. Problem su i ljudski resursi kojih je manje i o kojima se ne brinemo dovoljno. Nije se napravila ni informatizacija i digitalizacija. Da se s reformom čeka na stolu nedopustivo je, rekao je Kolarić.

Državni tajnik Bašić uzvratio je da se s reformama ne čeka i da se poduzimaju koraci.

– Reforme zdravstva čekaju od nastanka Republike Hrvatske. Zdravstveni sustav je zastao u tranziciji od socijalizma, a naš zdravstveni sustav počiva na entuzijazmu zdravstvenih djelatnika i pružamo jako dobru zdravstvenu uslugu s obzirom na uvjete u kojima se nalazimo, rekao je Bašić.

O Beroševoj izjavi da primarna zaštita zagušuje hitni prijam

Leonardo Bressan, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine u Primorsko-goranskoj županiji ne zna od kuda podatak ministru Berošu da liječnici primarne zaštite zagušuju hitni medicinski sustav. Vjeruje da ministru dostavljaju krive podatke “ili ih on ne gleda tamo gdje su zapisani – u centralnom zdravstvenom informatičkom sustavu”.

– Ti su podaci za prošlu godinu u Statističkom godišnjaku HZJZ-a i možemo vidjeti da je istina na potpuno drugoj strani. Prošle su nam se godine za medicinsku skrb pacijenti obratili oko 42,5 milijuna puta. U našim je ordinacijama kliničkih pregleda izvršeno 9,5 milijuna, što je na razini izvršenih pregleda u specijalističkoj konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Beznačajna je brojka ljudi koje smo uputili na hitan bolnički prijam – ispod 3% svih pregledanih ili konzultiranih pacijenata, kazao je Bressan.

Naglašava da je već u 11. mjesecu prošle godine upozorio da zbog zaostajanja u praćenju kroničnih bolesti prijeti pogoršanje stanja kroničnih bolesnika, pa i smrtni slučajevi.

– Nitko u Ministarstvu nikada nije optužio kolege, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osobito jer je ona temelj načela zdravstvene zaštite u RH. Mi se upravo trudimo da primarnoj zdravstvenoj zaštiti vratimo dignitet koji bi trebala imati i koncipiramo princip da se velika većina pregleda radi upravo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ovdje je, po meni, problem samo paušalno izvučen dio izjave koja je temeljena na pritužbama građana i ravnatelja domova zdravlja koje dobivamo u Ministarstvu, kazao je državni tajnik Bašić. Disfunkcionalnosti na koje se ukazuje odnose se na pojedince u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dodao je Bašić.

– Cijeli je niz rješenja koja je struka ponudila za probleme, još od ministra Ostojića. Minimalni dio je prihvaćen kad je na mjesto došao ministar Varga, nakon toga je sve zaustavljeno, ne znam zašto. Očito je da se nema hrabrosti dovesti stvari u red jer je činjenica da ministar koji se uhvati u koštac sa sređivanjem sustava, gubi mandat, kazao je Bressan. 

Što je cilj reforme?

– Reformu nije lako provesti, ali pitanje zdravstvene zaštite je od izrazito visokog značaja. Bolje bi bilo da građanima zdravstvena zaštita bude što dostupnija i što bliža njima, kao što je služba za mentalno zdravlje, naprimjer, kazao je Kolarić. Veliki problem je i financiranje zdravstvenog sustava dodao je.

– Znam da postoje reforme na papiru, ali treba ih i provesti, što nije lako. Za to treba konsenzus i sustava i struke i snažna politička volja da se to napravi, kazao je Kolarić. 

– Građani moraju biti svjesni da oni ne bi trebali osjetiti reforme, osobito ne financijski. Reforme znače poboljšanje kvalitete usluga. To se ne može temeljiti na odlukama liječnika. Danas je sve više skupih lijekova, a sustav mora odrediti tko će dobiti takav lijek, i na tome se temelji reforma, rekao je Bašić.

Financiranje sustava

Bressan tvrdi da novca u sustavu ima dovoljno te da rashodovnu stranu treba dovesti u red. Smatra da ima previše visokospecijalniziranih ustanova u Hrvatskoj.

– Mi koncesionari ne ostvarujemo gubitke, jer nemamo osnivača koji nam stoji iza leđa. Svi domovi zdravlja imaju gubitke koje sanira lokalna samouprava i uprava, rekao je. Smatra da se smanjivanjem broja domova zdravlja i administrativnog osoblja mogu naći novčana sredstva.  

Funkcioniranje u vrijeme krize izazvane koronavirusom

Cjepiva nedostaje, pozivamo ljude na cijepljenje, a nemamo ga dovoljno. Dogodi se i nelogičnost s platformom na kojoj se prijavljuje za cijepljenje. Paralelno imamo 20% manje pruženih zdravstvenih usluga, a raste potrošnja lijekova, iako su cijene lijekova iste – to je nelogično, rekao je Kolarić. Ova je kriza početni korak i moramo se odlučiti i početi s promjenama u zdravstvenom sustavu, dodao je.

Državni tajnik Bašić rekao je da je ovo rat protiv koronavirusa. Rat koji, nažalost, gubimo, dodao je.

– Moramo se stisnuti još jače i sve napraviti kako bi u ovoj bitci pobijedili, a pobijedit ćemo ako smo zajedno. Čini mi se da ovdje netko stalno “muti vodu”. Stalno postoji latentni sukob kojega nema, to nije istina. Velika većina dobro radi svoj posao i njima zahvaljujemo. Ali one koji ne rade, na neki način moramo prisiliti da počnu drukčije raditi i to su činjenice, kazao je Bašić. 

Izvor:hrt.hr