Sindikat novinara Hrvatske i ove je godine obilježio Svjetski dan slobode medija simboličnom akcijom “Pet minuta gromoglasne tišine”. Njome se upozorilo na sve lošiji radni i profesionalni položaj novinara, posebno na probleme lokalnih medija.
Problemi u medijskom sektoru i pritisci na novinare gomilaju se godinama u cijelome svijetu, a dodatno su sve ubrzale pandemija i njezine gospodarske posljedice.
– Novinarke i novinari danas su jedan od rijetkih, možda i jedini korektiv vlasti i političara u Hrvatskoj. Novinarstvo služi građanima, a ne političarima, zato je važno i zato je javno dobro. Ove godine je naglasak na lokalne medije zato što želimo upozoriti da ovakav sustav u kojem lokalni šerifi financiraju i na taj način pritišću lokalne medije nije dobar, rekla je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.
Izvor:hrt.hr
Umirovljenici u Federaciji BiH, po svemu sudeći, jedini u okruženju neće dobiti jednokratnu pomoć zbog situacije izazvane koronavirusom. Ova najugroženija socijalna kategorija u Federaciji i službeno je ostala “crna rupa” na Balkanu, ali i u Europi, piše Večernji list BiH.
U cilju poboljšanja materijalnoga položaja korisnika prava iz mirovinskoga i invalidskoga osiguranja, Vlada RS-a donijela je odluku o odobrenju sredstava za isplatu jednokratne novčane pomoći korisnicima mirovina. Sredstva nužna za realizaciju ove odluke u iznosu od 15,669.170 KM osigurat će se iz proračuna RS-a za 2021.
Tom odlukom obuhvaćeno je 270.115 korisnika mirovine. Za 72.114 korisnika, kojima obračunata mirovina za travanj 2021. iznosi 415,82 KM ili manje, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u iznosu od 80 KM, a za 198.001 korisnika, kojemu obračunata mirovina za travanj iznosi više od 415,82 KM, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u iznosu od 50 KM. Za isplatu jednokratne novčane pomoći zadužen je Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje RS-a.
Novac i paketi
Sve države regije još prošle godine donijele su odluku o jednokratnoj novčanoj pomoći umirovljenicima, a neke su čak dijelile i tzv. koronapakete koji su sadržavali osnovne životne namirnice, pa i lijekove te vitamine. Vlada RH donijela je odluku isplatiti jednokratnu pomoć, takozvani COVID dodatak, za 850.000 umirovljenika u toj zemlji.
– To je važna poruka društvene solidarnosti i siguran sam kako će pomoći našim umirovljenicima – rekao je premijer RH. Pravo na dodatak imaju korisnici mirovine koji imaju prebivalište u RH i nisu zaposleni, a čija mjesečna primanja nisu veća od 4000 kuna. Iznos dodatka kreće se između 400 i 1200 kuna i ovisit će o visini mirovine. Umirovljenici s primanjima do 1500 kuna primit će 1200 kuna, oni s mirovinom od 1500 do 2000 dobit će 900 kuna, umirovljenici s primanjima od 2000 do 3000 kuna po 600, a oni s mirovinama od 3000 i 4000 primit će 400 kuna. Za tu će namjenu za 850.000 korisnika biti utrošeno 600 mil. kuna. Umirovljenici u Sloveniji u 2020. dobili su jednokratnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini mirovine.
U FBiH nema ni povećanja
Najsiromašniji umirovljenici u Crnoj Gori dobili su 50 eura jednokratno, na Kosovu 30 dolara, u Srbiji su svi građani dobili po 100 eura, a umirovljenici i još dodatnih 35 eura. Novčana potpora umirovljenicima u susjednim državama nastavlja se i ove godine. U Srbiji će, osim 60 eura, koliko će ponovno dobiti svaki punoljetni državljanin, najstariji građani primiti i po dodatnih 50 eura. Također, oni koji se nalaze na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije dobit će dodatnih 60 eura jednokratne pomoći, koja će im biti isplaćivana počevši od 1. lipnja.
Predsjednik Saveza Srba iz regije Miodrag Linta zatražio je da Vlada Srbije dodjeli pakete vitamina i isplati jednokratnu pomoć u visini od 75.50 eura umirovljenicima iz RH, BiH i drugih država regije koji žive u Srbiji. U Srbiji živi 123.779 umirovljenika s područja bivše Jugoslavije. Od toga, 58.678 je iz RH, 40.634 iz BiH, 12.991 iz Slovenije, 5841 iz S. Makedonije i 5635 iz Crne Gore. Da stvar bude gora, umirovljenici u FBiH dobili su odbijenicu i kad je riječ o redovitom zakonskom usklađivanju ili povećanju mirovina.
Prema Zakonu o MIO, mirovine u FBiH obvezno se usklađuju svake godine u odnosu na rast BDP-a i rast cijena osnovnih životnih namirnica. Iz Zavoda za statistiku FBiH izvijestili su o tome da je zabilježen pad BDP-a te da cijene nisu rasle. Istina, cijene osnovnih namirnica, koje i trebaju umirovljenicima, rasle su, a luksuz im je ionako nedostupan. •
Izvor:vecernji.ba