Uvođenje sezonskih prelevmana na uvoz krumpira u BiH u mjesecima kada je ovaj proizvod najtraženiji značajno bi utjecalo na to da povrće, umjesto da truli na deponijama, bude iskorišteno i prodato, ističu poljoprivredni proizvođači i kažu da tu mjeru traže već dugo, ali bez uspjeha kod nadležnih.

Prema podacima iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u 2020. godini u BiH uvezeno je 19.251.696,40 kg krumpira, čija je vrijednost bila 14.836.754,59 KM, dok je izvezeno oko šest puta manje, odnosno 3.201.551,43 kg krumpira, čija je vrijednost 1.987.968, 88 KM.

Poljoprivrednici kojima tone krumpira propadaju u skladištima i trapovima, a koji imaju još samo malo vremena da ga prodaju, ne preostaje ništa drugo, ističu, nego da se nadaju da će se nešto promijeniti te da će država otkupiti određene količine kako bi mogli s novcem koji dobiju posaditi bar nešto u ovoj godini.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, za “Nezavisne” ističe da su dosad prodali samo 1.000 tona krumpira.

“Dosad nije prodato takoreći ništa. Bilo je oko 6.000 tona, a ostalo je još oko 5.000 tona neprodatog krumpira, koji se nalazi u skladištima i trapovima. To je krumpir koji propada i još najviše 20 dana se može prodati, a potom će završiti na deponiji”, kazao je Mastalo.

On ističe da je Udruženje tražilo, te da još traži da se taj krumpir nekako nadoknadi.

“Ulog je 20 pfeninga po kg, ali mi smo kazali da se i 15 pfeninga isplati. To bi bilo oko 750.000 maraka, što bi dobrodošlo proizvođačima kako bi mogli ući u proizvodnju za narednu godinu, s obzirom na to da su svi ostali dužni poljoprivrednim apotekama i bankama, od kojih sada ne mogu dobiti sredstva”, kazao je Mastalo.

Prema njegovim riječima, između 20 i 30 posto manje povrća je zasađeno u 2021. godini u odnosu na godine prije nego što je počela pandemije korona virusa.

“Mi već nekoliko godina tražimo da se uvedu sezonski prelevmani na uvoz krumpira, luka i kupusa. To znači da bi na povrće, u ovom slučaju krumpir, u određenim mjesecima, od 1. lipnja do 30. ožujka, bili uvedeni prelevmani, smanjen uvoz i zaštićeni naši proizvođači”, istakao je Mastalo.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili odgovor da li su poduzeli određene korake i postoji li mogućnost da se uvedu sezonski prelevmani na uvoz krumpira.

Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog, kaže da njihova zadruga proizvede oko 8.000 tona krumpira, koji većinom uspiju prodati.

“Uglavnom mi to sve uspijemo prodati, a najviše izvezemo u Hrvatsku, dok ostatak prodamo na našem tržištu. Mi smo dobro prošli, ali drugi proizvođači krumpira su u veoma lošem stanju”, kazao je Vukojević za “Nezavisne”.

On naglašava da je inače poljoprivreda devastirana te da ne bi mogli funkcionirati bez uvoza.

“Ja sam za to da se sve deklarira, odnosno da se na svaki način može doći do podataka proizvođača, i vjerujem da bismo time spriječili uvoz”, kazao je Vukojević.

Dodaje da je pandemija korona virusa sve poremetila te da su dosad iskopali male količine krumpira, ali da još ne zna kako će se sve dalje odvijati.

Rampa u Srbiji
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Branislav Nedimović najavio je da će država u narednom periodu uvesti novu mjeru, posebnu sezonsku carinu za uvoz krumpira, i to za period od studenog do veljače, kada je ovaj proizvod i najtraženiji.

Prema njegovim riječima, ove godine su proizvođači imali dva puta veće prinose, a uslijed epidemije potražnja je pala i automatski je došlo do ozbiljnih problema. U isto vrijeme, došlo je do masovnog uvoza krumpira, prenosi “Biznis.rs”.

Nezavisne.com