Otvoreno pismo Vladi poslala je profesorica Zlata Đurđević, kandidatkinja za čelno mjesto Vrhovnog suda. U pismu, među ostalim, stoji da “ono što predlaže u svom programu svakako nije izbor sudaca od strane politike jer Hrvatska nema pravnu kulturu koja poštuje sudačku neovisnost” te bi obavljala imenovanja prema političkim kriterijima. Dodaje kako je bitno da se uspostavi transparentan postupak izbora sudaca u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam te koji će osigurati izbor po kriteriju stručnosti i integriteta, što sada, kaže, nije slučaj.

Đurđević navodi kako “neovisnost od politike nije tema mog programa niti pitanje hrvatskog sudstva u sadašnjem trenutku”.

– U cijelom programu, ne dovodim niti u jednom rečenicom u pitanje neovisnost hrvatskog sudstva. Moj citat koji se navodi iz Ljetopisa u kojem sam napisala rečenicu: “U postojanje odgovarajućeg normativnog i institucionalnog okvira za neovisnost hrvatskih sudova ne treba sumnjati, a parlamentarna većina mora znati da mehanizme za sprečavanje političkog nadzora nad sadržajem pravosudnih odluka treba jedino jačati.“ ne govori protiv mog programa već mu ide u prilog i potvrđuje sadržaj i njegove ciljeve, piše Đurđević.

Kaže da upravo “traganje za apsolutnom neovisnosti sudstva“ u odnosu na sudsku granu vlasti, dovelo je do gubitka iz vida jedno drugo, ključno načelo, a to je odgovornost. Odgovornost sudstva za svoj rad, te odgovornost zakonodavne i izvršne vlasti koje građani biraju na izborima za stanje u sudstvu.

– Ističem da se izbor sudaca u ustavnim demokracijama temelji se na tri elementa: sudačka neovisnost, demokratski legitimitet te sustav kočnica i ravnoteža (vanjska kontrola). U Hrvatskoj je prvi element zajamčen i o njemu uopće ne govorim u dijelovima koji se citiraju, što proizlazi i iz naslova “Sudstvo kao grana vlasti bez demokratskog legitimiteta te bez kočnica i ravnoteža, piše dalje kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda.

Dodaje kako prikazivanje sustava izbora u zapadnim demokracijama (Britanija, Francuska, Njemačka, Belgija i Nizozemska, SAD), a tome je svakako trebalo dodati i Austriju, susjednu uzornu demokraciju sa jednim od najboljih europskih pravosuđa, u kojima suce bira zakonodavna i izvršna vlast je služilo u svrhu dokazivanja demokratskog legitimiteta sudstva i uočavanja njegovih prednosti: a) transparentan i otvoren postupak za javnost, b) postojanje odgovornosti za izbor sudaca.

– Radi se o implementaciji dva najvažnija ustavna načela: a) demokratskom utemeljenju sudske vlasti iz čl. 1. st. 2. Ustava prema kojem sva vlast proizlazi iz naroda, a koji zahtjeva da građani moraju moći u okviru demokratskog izbornog sustava utjecati na stanje u pravosuđu; b) načelo diobe vlasti iz čl. 4. st. 2. Ustava koja uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti odnosno sustav kočnica i ravnoteža. Ova dva elementa osiguravaju sprječavanje koncentracije prevelike vlasti u rukama jedne grane vlasti što vodi u neodgovornost i zloupotrebu vlasti, objašnjava.

U državama u kojima postoji posebno tijelo koje bira suce, kao što je naše Državno sudbeno vijeće (od 11 članova 7 su suci), u njemu je osiguran demokratski legitimitet kao i transparentnost kroz veći broj članova koji su zastupnici, predsjedanjem od strane predsjednika Republike u parlamentarnim sustavima kao primjerice u Italiji ili izborima članova koji su suci ili odvjetnici od strane parlamenta kao u Španjolskoj. Neke države traže za izbor članova državnog sudbenog vijeća kvalificiranu većinu u parlamentu čime se jamči da njihov izbor neće biti rezultat trenutne parlamentarne većine.

Ističe da ono što predlaže u svom programu svakako nije izbor sudaca od strane politike jer nemamo pravnu kulturu koja poštuje sudačku neovisnost te bi obavljala imenovanja po političkim kriterijima. Stoga je u našim političkim prilikama sadašnji sustav bolji, i ne može se usporediti sa izborima sudaca od strane Državnog sudbenog vijeća iz devedesetih godina. Međutim, došli smo do točke kada treba zajamčiti i druga dva elementa nužna za izbor sudaca u ustavnoj demokraciji, demokratsko načelo te sustav kočnica i ravnoteža.

Ono što je bitno je da se uspostavi transparentan postupak izbora sudaca u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam te koji će osigurati izbor po kriteriju stručnosti i integriteta što sada nije slučaj. To je sigurno najvažniji dio reforme pravosuđa. Međutim, pozivam da se počnemo baviti ciljevima koje sam postavila u svom programu a koji se odnose na: uspostavljanje objektivnih kriterija za izbor sudaca koji sada ne postoje ukidanjem testova koje provode sudačka tijela po vlastitim kriterijima, uzimanje u obzir uspjeha na studiju te dosadašnjeg znanstvenog i stručnog rada, uvođenje i poštivanje instruktivnih rokova za vođenje postupaka radi sprječavanja dugotrajnosti vođenja postupaka, uvođenje permanentne edukacije sudaca i uključivanje pravnih fakulteta, stvaranje odgovarajućih uvjeta za rad sudaca, potpuna digitalizacija sudskih postupaka, transparentnost sudskih postupaka i dostupnost svih sudskih odluka javnosti, ukidanje unutarnje neovisnosti sudaca odlučivanjem na sjednicama umjesto u konkretnim predmetima, omogućavanje ujednačavanja sudske prakse kroz odluke Vrhovnog suda RH.

– Veliki dio ovih ciljeva ovisi o suradnji sudaca, zakonodavne i izvršne vlasti, međutim predsjednik Vrhovnog suda je nezaobilazni faktor reforme i njegove ovlasti te upravnu strukturu kojom upravlja ne treba podcjenjivati. Upravni ustroj VSRH obuhvaća brojne upravne jedinice koje omogućuju predsjedniku Vrhovnog suda da obavlja posredan i neposredan nadzor u sudskim postupcima nižih sudova u odnosu na njihov tijek i na zakonito i pravovremeno obavljanje sudskih radnji, i da utječe na učinkovitost rada sudova, on je predsjednik Upravnog vijeća Pravosudne akademije i stoga ima važne ovlasti vezane za edukaciju sudaca te ima odlučujući utjecaj na javnu dostupnost sudskih presuda. Stoga, njegove ovlasti ne treba svoditi na pokretanje postupaka za stegovnu i etičku odgovornost sudaca. Krajnje je vrijeme da i sudstvo i politika počnu djelovati isključivo u javnom interesu, stoji u priopćenju Zlate Đurđević.

Izvor:hrt.hr