Da je domaće gospodarstvo započelo oporavak početkom ove godine, svjedoči niz pokazatelja, počevši od rasta izvoza, pa do rasta naplate prihoda, piše Večernji list BiH. Podaci za potonju tematiku, kada je riječ o Federaciji BiH, pokazuju kako je u ožujku došlo do rasta iako prvo tromjesečje 2021. godine nije uspjelo dosegnuti razinu prihoda prvog tromjesečja 2020. godine.

Usporedba

U ožujku je ukupna razina mjesečnog ostvarenja prihoda po osnovi neizravnih i izravnih poreza te socijalnih doprinosa u Federaciji BiH iznosila 645,8 milijuna KM. To je za oko 16 milijuna KM više u usporedbi s istim mjesecom 2020. godine, kada su, uslijed preventivnih epidemioloških mjera, u drugoj polovini mjeseca već djelomično bila narušena gospodarska kretanja. U cijelom prvom tromjesečju 2021. ukupni prihodi iznosili su 1,812 milijardi KM i za 3,7 posto bili su manji u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Ipak, prihodi zabilježeni u ožujku 2021. godine su, u odnosu na ožujak 2019., ponovno uspostavili trend rasta i veći su za 3,8 posto ili za 23,7 milijuna KM. A razmjere krize u 2020. godini pokazuje i informacija prema kojoj ukupna razina naplaćenih javnih prihoda u Federaciji BiH u 2020. godini iznosi nešto više od 8,803 milijarde KM i manja je za 6,4 posto u odnosu na ostvarenje iz 2019. godine. I dok će se na snažniji rast prihoda pričekati još neko vrijeme, izvoz na početku ove godine pokazuje značajan porast te je u prva tri mjeseca ostvario iznos od tri milijarde i 64 milijuna KM, što je za 16,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Izvoz je rastao u obje najveće grupacije država u koje BiH plasira svoje proizvode – u zemlje EU-a gdje je iznosio dvije milijarde i 272 milijuna KM te je bio veći za 17,9 posto nego u istom razdoblju prošle godine, dok je izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio 473 milijuna KM, što je za 18,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. A kakva su predviđanja za razdoblje koje je pred nama? Odgovor na to pitanje već je jednim dijelom pružen kroz procjene vlasti u BiH prema kojima će ekonomska kretanja u okruženju, a napose u Europskoj uniji, imati velikog utjecaja na gospodarski oporavak BiH, ali i na strategiju upravljanja zaduživanjima i idućih nekoliko godina.

Svjetska banka je u nedavnom redovitom ekonomskom izvješću za zapadni Balkan dala projekcije i za BiH te je, između ostalog, upozoreno kako je BiH u prošloj godini zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 posto.

Reformski procesi

Iako očekuju da će u BiH ekonomski rast u 2021. dosegnuti 2,8 postotaka, dinamika i tijek oporavka krajnje su neizvjesni, napominje se u izvješću. A kako bi ostvarila ovu projekciju, BiH će morati provesti i niz reformskih zahvata koji se odnose na poboljšanje ukupne poslovne klime u državi. Nakon pada u javnim i privatnim investicijama u prošloj godini, ova bi, ako je suditi prema projekcijama koje su izrađene nedavno, mogla donijeti određen oporavak vladinih, kao i investicija privatnog sektora, no pravi oporavak investicijskog ciklusa i povratak na razinu od prije pandemije očekuje nas 2022. Vlasti su u programu ekonomskih reformi BiH od 2021. do 2023. navele kako se u razdoblju od 2021. do 2023. očekuje da bi mjerama fiskalne politike dio sredstava uštede po osnovi tekuće potrošnje trebao biti kanaliziran u svrhu jačanja investicijske potrošnje u BiH, a samim tim i poboljšanje poslovnog ambijenta.

Izvor:vecernji.ba