Slovenski predsjednik Borut Pahor poručio je u Beogradu da Europska unija mora pokazati “neke nove, svježe procese” strategije širenja bloka, ocijenivši da je “širenje EU na zapadni Balkan geopolitička hitnost” koju treba brže ostvarivati. 

“Bilo bi sjajno kad bi, više ili manje istodobno, u EU ušle sve zemlje zapadnog Balkana”, rekao je Pahor na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji poslije razgovora sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, u kojemu su ključne teme bile priprema samita Brdo-Brijuni na Brdu kod Kranja 17. svibnja i situacija u regiji.

Pahor je također u današnjem intervjuu beogradskom Kuriru, uoči razgovora s Vučićem, naglasio kako bi EU proširenje na zapadni Balkan “morala staviti na značajno višu poziciju na svojoj agendi”, ocijenivši da bi prijem država te regije “osigurao mir i stabilnost”.

“Samo u tom slučaju granice više neće imati takav značaj, a nacionalizam će izgubiti svoju privlačnost. To je važno za očuvanje mira i sigurnosti, kao i blagostanja ljudi u tom prostoru”, poručio je u intervjuu slovenski predsjednik.

Ključne teme

Potvrđujući sudjelovanje Srbije na samitu i visoku razinu bilateralnih odnosa sa Slovenijom, Vučić je rekao da je taj skup bio ključna tema razgovora s Pahorom, a vezano uz regionalna pitanja istaknuo je stajalište u vezi s Kosovom, poručivši da je Srbija spremna za dijalog, ali da je “za tango potrebno dvoje”, aludirajući na to da nastavak dijaloga koči Priština, a ne Beograd.

Vučić je, u kontekstu teme o promjeni granica, optužio velike sile za stajalište da se Srbija treba ponašati kao da je “zgažena”, ustvrdivši kako “te iste zemlje izmišljaju nepostojeća načela da bi se Srbiji nametnula nečija volja”.

Ustvrdio je da je na djelu “brutalno licemjerstvo” dijela zapadnih sila, “koje nemaju nikakva načela”, nego ih, kako tvrdi, izmišljaju po potrebi, poput priče o nepromjenjivosti granica.

Vučić je upitao kad su zapadne sile točno počele “primjenjivati načelo nepromjenjivosti granica – 1991., kada je razbijana SFRJ, ili 1998., početkom secesije Kosova, ili 2008., kad je Kosovo proglasilo nezavisnost”, bez bilo kakve odluke donesene u UN-u.

On je poručio da će se Srbija “strogo držati načela”, kao što nije priznala pripajanje Krima Rusiji ni druge secesije u svijetu.

Najviše pričali o granicama

Pahor je rekao da je s Vučićem, u sklopu priprema za samit na Brdu kod Kranja, najduže razgovarao o stajalištima u vezi s promjenom granica i podsjetio da je nakon tragičnih sukoba 90-ih godina došlo do formiranja novih granica, “s nadom da će zavladati mir, stabilnost i europska i euroatlantska perspektiva za one koji to žele”, naglasivši da je izmjena granica mirnim putem nemoguća.

“Ako to želimo izbjeći, potrebno je razumijevanje Bruxellesa da je proširenje EU na zapadni Balkan rješenje za mir i sigurnost ne samo regije nego i EU”, istaknuo je Pahor i najavio da će to biti poruka predstojećeg samita na Brdu kod Kranja.

On je ocijenio i da postoji “zabrinjavajući umor EU” u vezi s procesom proširenja, upozorivši kako istodobno na zapadnom Balkanu više ne postoji povjerenje u europsku perspektivu kakvo je bilo prije 15 godina. Pahor je, navodeći da sve države zapadnog Balkana “imaju oko 10 milijuna ljudi”, ocijenio da to “nije veliko opterećenje za EU”.

Srbijanski predsjednik istaknuo je važnost uloge Slovenije u regiji, ukazavši i na visok stupanj ekonomske suradnje dviju država, a gosta iz Ljubljane poslije službenih razgovora poveo je u obilazak Beograda na vodi, projekta koji u Srbiji realizira kompanija Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. 

Izvor:pogled.ba