Pčele planetu nastanjuju oko 110 milijuna godina i  postoji više od 20.000 vrsta koje oprašuju skoro 90% cvjetnica i 70% svih svjetskih usjeva. Međutim, pčele su na ivici gladi i država se mora uključiti u njihovu zaštitu, poručili su pčelari iz Tuzle na Svjetski dan pčela. Vremenske prilike ove godine ne samo da nisu omogućile proizvodnju meda već su pčele dovele na rub opstanka zbog nedostatka hrane, piše N1.

Priča o važnosti pčela koju je slušala od bake, potaknula je Lamiju Tabaković studenticu agronomije, da se približi košnicama.

“Naučili su nas svemu. O svakom mjesecu pojedinačno su nam ispričali. Kako se pčele ponašaju i kako prema njima postupati”, rekla je Tabaković.
Pomoć disajnim putevima

A za ove krilate životinje zainteresirani su i najmlađi.

“Do sada sam naučila o pčelama da imaju matice. Matice ne izlaze nikada iz košnice. Imaju trutovi”, kazala nam je Ajla Bošnjić iz OŠ “Sjenjak” iz Tuzle.

Ajnur Mešić iz iste škole je rekao:
“Naučio sam da pčele imaju četiri oka, šest nogu, četiri krila, dva velika i dva mala”.

Sara Mičić, OŠ “Slavinovići” iz Tuzle navela je da su o pčelama učili mnogo u vrtiću ali i u školi.

“Da su pčele zdrave, da je med zdrav, da to pomaže našem tijelu i da bolje funkcinišemo”, dodala je.

A pomažu i disajnim putevima preko api komore. Ovih pet priključaka omogućava udisanje zraka iz pet košnica.

“Crijeva su povezana na košnice i opremljena su s ovim maskama koje, prije svake upotrebe, moramo dezinfcirati. Maske se stave na lice i kada se udiše, direktno se udiše zrak iz košnice”, rekao je pčelar Arif Bilalić.

Od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, 70 njih oprašuju pčele. Sve blagodati koje ljudi dobivaju od ovih insekata, postale su upitne zbog korištenja pesticida, parazita, intenzivne poljoprivrede te klimatskih promjena.

Šefik Čivić iz Udruženja pčelara „Nektar“ nam je pokazao košnicu pološka.

“Vidite da je hladnoća niska i da se nijedna pčela ne diže. Ovo kao da je listopad ili studeni. Nema sunca, hladno je i kiša i njih ništa ne izmamljuje vani. One su na ivici gladi”, rekao je.
Pokazatelji zagađene okoline

Svakom pčelaru je potreban kilogram šećera dnevno za jednu košnicu. Stoga tuzlanski pčelari apeluju na državu da omogući vaučere za deset kilograma šećera po košnici kako bi se spasio pčelinji fond.

“Ne zbog nekog prinosa koji će biti ove godine jer njega vjerojatno neće biti. Poslije ove hladnoće, doći će visoke temperature, a to na njih utiče kao i hladno vrijeme. Tako da će pčele praktično cijele godine biti na vještačkoj hrani. Ustvari, one su na vještačkoj hrani još od prošle godine”, rekao je Čivić.

Pčelarka Tabaković istaknula je da su pčele naša budućnost jer one su jedine životinje koje proizvode hranu za nas sve.

“Samim tim, one ne zagađuju okoliš i bitne su za cijelo čovječanstvo”, dodala je.

Jedina su stvorenja koja ne nose nikakve patogene i najbolji su pokazatelji zagađene okoline. Imaju dobru memoriju, osjećaj za vrijeme i prostor te razlikuju više od 130 mirisa. Neki drevni narodi su pčele smatrali svetim životinjama, a davno je rečeno, nestane li pčela, nestat će i nas.

Izvor:N1