“Kolektivni antagonizam nije posljedica nekakvog kulturnog prenošenja na nove generacije nego da se naprosto radi o političkom djelovanju te da su problemi odnosa Hrvata i Srba prvenstveno posljedica takvog političkog djelovanja ideoloških elita, a ne posljedica nekakvog individualnog antagonizma između dvaju naroda”, istaknuo je u srijedu doc. dr. sc. Stjepan Šterc na drugom okruglom stolu Fakulteta hrvatskih studija i Zaklade Konrad Adenauer na temu oprost i pomirenja Hrvata i Srba u očima hrvatskih branitelja
Rezultati anketnog istraživanja pokazuju da 33% hrvatskih građana smatra da hrvatski branitelji imaju prevelika prava, 28,8 % građana smatra da krivicu za rat u istoj mjeri snose hrvatska i srpska strana, a 21, 3 % građana smatra kako je Domovinski rat neslavna epizoda u hrvatskoj povijesti u kojoj i hrvatska strana ima negativnu ulogu.
U suorganizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zaklade Konrad Adenauer (Konrad-Adenauer-Stiftung) i Franjevačkog instituta za kulturu mira 19. svibnja 2021. u Hrvatskom novinarskom domu održan je drugi okrugli stol u okviru serije panel rasprava zajedničkog naziva Kvaliteta međuljudskih i međunacionalnih odnosa – 20 godina nakon.
Na drugom okruglom stolu raspravljalo se o položaju braniteljske populacije u hrvatskom društvu. Sudionici okruglog stola bili su državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja doc. dr. sc. Špiro Janović, predstojnik Odjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija doc. dr. sc. Stjepan Šterc i prodekanica za karijerni razvoj i cjeloživotnu naobrazbu Fakulteta hrvatskih studija doc. dr. sc. Lovorka Brajković.
Pozdravne govore održali su koordinator projekta Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Ivan Matanović i fra Bože Vuleta iz Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita.
Ivan Matanović je istaknuo kako Zaklada Konrad Adenauer temu nacionalnog i etničkog oprosta i pomirenja smatra jednom od najvažnijih tema za budućnost hrvatskoga društva te da je to razlog financijske i programske potpore koju Zaklada omogućila projektu. Istaknuo je kako se nada da će rezultati ovog projekta poslužiti u komunikaciji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, ali isto tako i s Vladom Republike Hrvatske, te da će rezultati biti podloga za društvenu politiku nacionalnog i etičnog pomirenja.
Fra Bože Vuleta je naglasio da je intencija ovog okruglog stola kroz prikaz braniteljske žrtve te problema s kojima se branitelji susreću u poraću rad na izgradnja zdravog pamćenja koje će omogućiti proces pomirenja te koji će u konačnici rezultirati i izgradnjom zdravijega društva.
Prije panel rasprave prezentirani su rezultati anketnog istraživanja provedenog u prosincu 2019. godine, a kojim su se propitali stavovi i mišljenja građana Hrvatske relevantna za pomirenje Hrvata i Srba nakon Domovinskog rata. Naglasak je stavljen na pitanja vezana uz braniteljsku populaciju. Istraživanje je provedeno terenskom anketom licem u lice na 693 ispitanika reprezentativnih prema dobi, spolu, regiji i razini obrazovanja.
Rezultate je prezentirao izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija, a od rezultata je istaknuo kako 33% hrvatskih građana smatra da hrvatski branitelji imaju prevelika prava, kako skoro 30 % građana (28,8 %) smatra da krivicu za rat u istoj mjeri snose hrvatska i srpska strana te kako 21, 3 % građana smatra da je Domovinski rat neslavna epizoda u hrvatskoj povijesti u kojoj je i hrvatska strana imala negativnu ulogu.
Komentirajući rezultate istraživanja državni tajnik Ministarstva branitelja doc. Špiro Janović naglasio je da branitelji nisu homogena populacija. Kao prvo nisu homogena populacija u smislu grupnog identiteta, a drugo da nisu homogena populacija u smislu percepcije branitelja. Istaknuo je da branitelja ima 500.000 i da istraživanja pokazuju da najveći broj branitelja čine zadovoljni pojedinci koji su integrirani u društvo. Pojedinci koji su zaposleni i koji imaju svoje obitelji, koji u prosjeku imaju troje djece te koji su stupovi ovog društva. Ipak, istaknuo je da istraživanja pokazuju da među braniteljima postoji i jedan vrlo glasan segment koji je najviše čuje u javnosti, a da taj segment čine upravo oni branitelji koji su nezadovoljni i koji imaju osjećaj uskraćenosti.
Doc. dr. sc. Stjepan Šterc istaknuo je da kako se on kroz svoje iskustvo rada na procesu pomirenja Hrvata i Srba uvjerio da na individualnoj razini nema antagonizma između Hrvata i Srba koji postoji na kolektivnoj razini. Iz toga zaključuje da kolektivni antagonizam nije posljedica nekakvog kulturnog prenošenja na nove generacije nego da se naprosto radi o političkom djelovanju te da su problemi odnosa Hrvata i Srba prvenstveno posljedica takvog političkog djelovanja ideoloških elita, a ne posljedica nekakvog individualnog antagonizma između dvaju naroda.
Doc. dr. sc. Lovorka Brajković istaknula je kako su se problemi hrvatskih branitelja, a posebice onih oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), izrazito izvulgalizirali u javnom prostoru i to do te mjere da je čak jedna osoba u jednom od saziva Vlade RH rekla za PTSP izjavila da se radi o socijalnoj i političkoj kategoriji. Naglasila važnost obrazovnog kurikuluma za koji smatra da može djelomično korigirati devijacije koje trenutno postoje po pitanju javne percepcije branitelja.
Video zapis prezentacije rezultata i okruglog stola mogu se pogledati putem Facebook poveznice https://www.facebook.com/kas.zagreb/videos/612663413436259
Izvor: narod.hr