a suđenju bivšem ministru sigurnosti Bosne i Hercegovine Draganu Mektiću i ostalima za zloupotrebu položaja, svjedok Tužiteljstva BiH ispričao je kako je po preporuci iz INZA-e angažiran da obavi određene financijske kontrole u projektu koji je realiziran sa Europskom unijom.

Velibor Popović, osnivač revizorske kuće “BP Revizor”, kazao je da je 2017. potpisao ugovor s Ministarstvom sigurnosti za financijsku kontrolu u okviru projekta, za koji je aplicirano 2014. godine, prenio je Avaz.ba.

Na pitanje kako je došlo do njegovog angažmana, on je ispričao kako ga je jednom pozvala ženska osoba iz Instituta za zaštitu od požara i eksplozija (INZA), koja je bila uključena u projekt, te kako je poslije obaviješten da je potpisan ugovor.

Golijanin je optužen kao Mektićev šef kabineta

Svjedok je kazao da je ranije radio honorarni posao za INZA-u i da je poznavao neke od zaposlenih, uključujući optuženog Edina Garapliju, koji je, kako je rekao, bio direktor i vlasnik. Napomenuo je da se nadao da će dobiti stalni posao s INZA-om, ali da su oni izabrali nekog drugog.

Popović je kazao da je Europska komisija bila naručitelj poslova koje je on obavio po projektu. Izjavio je da se ne može reći da je uradio reviziju, jer nije dao svoje mišljenje, već određene postupke kontrole utroška sredstava.

Naveo da je da firma u kojoj radi inače obavlja poslove na osnovu preporuka.

Prema optužnici, prilikom angažiranja revizora nije poštovan Zakon o javnim nabavama.

Mektić i Garaplija optuženi su s Igorom Golijaninom i Samirom Agićem za zloupotrebe prilikom realizacije projekta prekogranične suradnje u oblasti vatrogastva, koji je financirala Europska unija (EU) u razdoblju 2015–2017. godina.

Golijanin je optužen kao Mektićev šef kabineta, Agić kao pomoćnik ministra u Sektoru za zaštitu i spašavanje, a Garaplija kao odgovorna osoba i vlasnik Instituta za zaštitu od požara i eksplozija u Sarajevu.

Svjedokinja Elvira Konjić kazala je da je od 2009. do 2011. radila u INZA-i, a od 2013. do 2015. u “INZA labu” kao rukovoditelj financija.

Konjić je rekla da je bila uključena u projekt i da je sa Garaplijom radila kao administrativac, ali da nisu bili plaćeni za te poslove. Ona je kod spominjanja optuženog navodila “direktor Garaplija”, ali je napomenula da on formalno nije bio na toj dužnosti. Navela je da je direktorica “INZA laba” bila Danida Deljković, za koju je kazala da je bila i blagajnica u firmi.

Svjedokinja je rekla da su neke druge kolege bile angažirane na projektu na osnovu ugovora o djelu i da su za to bili plaćeni. Prema njenim riječima, na osnovu dogovora sa Garaplijom, ti zaposlenici su vraćali “taj dio” u blagajnu.

Kazala je da su nekad njoj predavali novac, koji bi ona nosila na blagajnu. Konjić je rekla da nije provjeravala je li taj novac knjižen i kako je zavođen.

Na pitanje Garaplijine braniteljice Adne Dobojlić, Konjić je kazala da nije osobno čula da je Garaplija zaposlenim rekao da predaju novac.

Svjedokinja je potvrdila da je ona ili netko drugi iz INZA-e preporučio Europskoj komisiji firmu “BP Revizor” i da su se oni s tim suglasili. Objasnila je da su kontaktirali ovu revizorsku kuću, jer su jedino njih poznavali. Konjić je rekla da je sada zaposlenica u “BP Revizoru”.

Svjedok Admir Tatarin kazao je da je bio direktor firme “INZA lab” i da je 2016. bio uključen u projekt s EU, potpisavši s Ministarstvom sigurnosti ugovor o djelu na razdoblje od šest mjeseci.

On je rekao da je ugovorom bila predviđena mjesečna naknada od 1.895 KM i da je on odlučio da to bude “doprinos” firmi jer je bila u teškoćama. Kazao je da misli da su tako radile i druge kolege.

Druge poslove obavljali iz prostorija INZA-e

Tatarin je rekao da su u okviru projekta imali sastanke u Ministarstvu sigurnosti, a da su druge poslove obavljali iz prostorija INZA-e.

Na pitanje Obrane, on je izjavio da su vlasnici “INZA laba” i INZA-e strane pravne osobe. Kazao je da nije primijetio da se u INZA-i radi bilo što nezakonito. On je rekao da je imao 27 godina kada je bio direktor “INZA laba”.

Agiću je u ovom predmetu na teret stavljeno i da je izvršio diskriminaciju na osnovu spolova, jer je od jedne zaposlenice Ministarstva sigurnosti tražio seksualni odnos dok su u svibnju 2015. bili na službenom putu u Crnoj Gori.

Na suđenju je bez prisustva javnosti saslušana svjedokinja na okolnosti koje terete Agića. Javnost je isključena radi zaštite intimnog života svjedokinje.

Suđenje se prema rasporedu nastavlja 3. lipnja.

/HMS/