Ruski vojni zrakoplov sletio je po jakom vjetru i laganom snijegu, a zatim je klizio po ledenom asfaltu. Činjenica da veliki četveromotorni zrakoplov Ilyushin Il-76 uopće može sletjeti na arhipelag Zemlje Franje Josipa usred Arktičkog oceana dokaz je rastuće vojne snage Moskve u ovom zabačenom dijelu svijeta, piše CNN koji je nedavno dobio rijetku priliku da posjeti rusku bazu na Arktiku.

Rusija je nedavno proširila pistu u svojoj zračnoj bazi Nagurskoye na dužinu od 3500 metara, što znači da ovdje mogu prizemljiti većinu svojih vojnih zrakoplova, uključujući i lovce za patroliranje polarnim nebom.

Na pitanje znači li to da ruski teški strateški bombarderi, poput TU-95 “Medvjeda”, mogu odavde djelovati, general-major Igor Čurkin ponosno je potvrdio da mogu.

“Naravno da mogu”, pohvalio se, pokazujući informativni grafikon baze. “Pogledajte. U ovu bazu možemo spustiti sve vrste zrakoplova.”

Ruske oružane snage odobrile su medijskim organizacijama, uključujući CNN, rijedak pristup najsjevernijoj vojnoj bazi na otoku Aleksandra Prvog, početkom ovog tjedna. CNN je dozvolu dobio uoči sastanka Arktičkog vijeća, skupine od osam država koje graniče sa sjevernom polarnom regijom, a u kojem je ove godine Rusija preuzela predsjedavanje. To je jedna od sve većeg broja arktičkih baza koje je Rusija izgradila ili nadogradila posljednjih godina.

Moćna baza u neposrednoj blizini NATO-ova područja

Gradnja baze, poznate kao Arktički trolist, dovršena je 2017. Nalazi se samo 257 kilometara istočno od najistočnijeg dijela norveškog arhipelaga Svalbard – teritorija NATO-a.

Nova baza izgrađena je za smještaj oko 150 vojnika i cilj joj je osigurati da ruska sjeverna flota bude autonomna i samodostatna. Sve je to dio onoga za što predsjednik Vladimir Putin kaže da je ključni napor u ojačavanju prisutnosti Moskve na Arktiku.

Baza ima ono što Rusi opisuju kao vrhunsku radarsku stanicu za praćenje kretanja NATO-ovih brodova i zrakoplova. Zrakoplovni zapovjednik rekao je da često prate američke i druge zrakoplove za koje smatraju da su neprijateljski. Vojska je novinarima pokazala i dvije snažne obalne obrambene rakete koje su postavili na Zemlju Franje Josipa. Tvrde da njima mogu pogoditi brodove ili kopnene ciljeve udaljene više od 200 milja od mora.

“Upravo smo jučer vidjeli NATO-ov izvidnički avion. Pratili smo ga četiri sata prenoseći sve informacije višem zapovjednom centru, položaj zrakoplova i njegovu putanju, u kojem je smjeru krenuo”, rekao je Čurkin. “Neprijatelj neće ostati neprimijećen.”

Jasno je da se veliki sukob sila zahuktava na Arktiku, a Rusija ovu bazu smatra ključnim adutom u toj borbi.

SAD zabrinut zbog ruskih vojnih aktivnosti

Bijela kuća sa sve većom zabrinutošću promatra ruska vojna jačanja. Uoči Arktičkog vijeća američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da SAD “brine zbog povećanih vojnih aktivnosti na Arktiku”.

Blinken se prvi put suočio licem u lice kao državni tajnik s ruskim kolegom Sergejem Lavrovim u srijedu na marginama Arktičkog vijeća u Reykjavíku. Blinken je rekao kako “nije tajna” da između SAD-a i Rusije “postoje razlike”.

Lavrov je odgovorio rekavši da je Rusija spremna razgovarati o “svim pitanjima na stolu”, ali i dodao: “Snažno se razilazimo kada su u pitanju naša procjena međunarodne situacije i naši pristupi prema tome kako bismo je trebali riješiti.”

Putin je u četvrtak zaprijetio da će izbiti zube stranim neprijateljima koji žele odgristi dijelove ruskog teritorija. Ne imenujući i ne navodeći nikoga, Putin je rekao da se kritičari žale da ogromni energetski resursi pripadaju samo Rusiji i da je jedino rješenje razvoj ruskih oružanih snaga.

“Oni bi trebali znati, oni koji će to učiniti, da ćemo svima izbiti zube kako više ne bi mogli gristi … a ključ za to je razvoj naših oružanih snaga”, rekao je Putin.

Rusija se posljednjih godina jako potrudila proširiti svoje teritorijalne pretenzije na regiju.

2007. ruski ronioci u podmornici postavili su rusku zastavu na morsko dno Sjevernog ledenog oceana na Sjevernom polu. Potez je kritizirao tadašnji kanadski ministar vanjskih poslova Peter MacKay, rekavši: “Ovo nije 15. stoljeće. Ne možete obići svijet i samo postavljati zastave i reći: ‘Polažemo pravo na ovaj teritorij.'”

Rusija zatražila proširenje svojih granica u međunarodnom moru

Postavljanje zastave možda je bio simboličan potez, ali od tada Rusija metodički jača svoje piste i baze na više lokacija na arktičkoj obali.

Prema UN-ovom zakonu o moru (UNCLOS), obalne države s teritorijem unutar Arktičkog kruga imaju nadležnost eksploatirati prirodne resurse u krugu od 200 nautičkih milja od svojih obalnih polaznih crta. Međutim, mogu pod određenim uvjetima zatražiti kontrolu nad većim dijelom morskog dna.

U ožujku ove godine Moskva je od UN-a zatražila da proširi svoje granice u međunarodno more.

Glavni razlog povećanja napetosti na Arktiku je globalno zagrijavanje. Kako temperature rastu, a polarne ledene kape se tope, veći dio Arktika postaje dostupan i za vojne operacije i za gospodarske aktivnosti. Rusija je brzo shvatila da će njen krajnji sjever uskoro postati nova granica, pa je razvila glavnu strategiju za razvoj tog područja.

Ruska strategija počiva na tri glavna stupa: vojnoj snazi, dominaciji Sjevernim morskim putem – sve održiviji trgovinski put između Zapada i Azije kako se polarni led dalje povlači – i iskorištavanju prirodnih resursa poput plina i minerala na Arktiku.

Pretenzije Moskve na Arktik nisu bez osnova jer je oko 53% obale Arktičkog oceana ruski teritorij.

Lavrov je nekoliko dana prije Arktičkog vijeća ponovio naglasio ruske planove za to područje rekavši: “Svima je već odavno apsolutno jasno da je ovo naš teritorij, ovo je naša zemlja i odgovorni smo za to da naša arktička obala bude sigurna. Sve što naša zemlja tamo radi je apsolutno legitimno.”

“Rusija želi ekonomsko bogatstvo sjevera”

Dmitri Trenin, direktor istraživačkog centra Carnegie Moskovskog centra, rekao je za CNN da se velik dio ruskih interesa doista odnosi na ubiranje “ekonomskog bogatstva” tog područja.

Neki stručnjaci vjeruju da bi se oko četvrtine neotkrivenih svjetskih rezervi nafte i plina moglo nalaziti u arktičkoj regiji, a Rusija ih želi iskoristiti.

Utrka za Arktikom već je dovela do sporova između Rusije i NATO saveznika. 

Ovo natjecanje između Rusije i Zapada vjerojatno će potrajati, a razlog je jednostavan, smatra Trenin iz moskovskog think-tanka Carnegieja. “Treba iskoristiti stvari, područja na kojima možete zaraditi stvarni novac, puno resursa je tamo dostupno, prirodni plin i rijetki metali”, rekao je.

No Trenin je dodao da u ekspanziji Rusije na Arktiku postoji i “moćan vojni element”. “Ako pogledate globus, a ne kartu, shvatili biste da najkraći put između američkih raketnih baza i ruskih ciljeva nije preko Atlantika, već preko Arktika”, kaže.

“I slično”, rekao je, “za ruske rakete usmjerene na američke ciljeve.”

Izvor.Index.hr