Lipanjsko zasjedanje HNS-a BiH događa se na početku, nadamo se, ozbiljnih pregovara oko izmjena Izbornog zakona i prilika je da još jednom domaćim, ali i međunarodnim partnerima predočimo politička stajališta legitimnih predstavnika Hrvata u BiH, rekao je Josip Merdžo, glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora za Dnevnik.ba.

HNS BiH redovno će zasjedanje imati 4. lipnja u Mostaru i to po ustaljenom protokolu, nakon održanih lokalnih izbora.

Iako je pitanje izmjena Izbornog zakona BiH aktualno još od samog Daytonskog mirovnog sporazuma, a sve izmjene tijekom dva desetljeća išle su na štetu Hrvata u BiH.

Bošnjačka politika želi zadržati postojeće stanje, pa je upitno održavanje Općih izbora 2022. godine. Upitno je i ako do izmjena Izbornog zakona dođe, hoće li ići na štetu Hrvata kao do sada.

Najveći dio hrvatske javnosti opravdano smatra kako do njih neće doći i da će Hrvatima biti onemogućeno biranje vlastitih političkih predstavnika u najviša tijela zakonodavne vlasti.

“Ne bih se složio da do izmjena Izbornog zakona neće doći jer nas na to obvezuju kako presuda Ustavnog suda BiH tako i Europskog suda za ljudska prava, a još više rastuća politička destabilizacija uzrokovana udarima na same temelje Daytona, konkretno udarima na konstitutivnost i jednakopravnost naroda”, rekao je.

Podsjetio je i na obveze predviđene Mostarskim sporazumom kojeg su potpisali Dragan Čović (HDZ BiH) i Bakir Izetbegović (SDA), a čiji su svjedoci predstavnici međunarodne zajednice, pa je, smatra Merdžo, i njihov kredibilitet na kušnji.

Hrvatska javnost drži kako se 2022. godina sprema nova Alijansa ili Platforma, vlast u kojem neće biti legitimno izabranih predstavnika Hrvata, a što već najavljuju i neki bošnjački političari u BiH.

“Hrvatski projekt od početka je stabilna i prosperitetna Bosna i Hercegovina, država tri jednakopravna konstitutivna naroda. U taj projekt smo unijeli svoj glas za samostalnost, svoju vojnu u komponentu HVO, koja je prva stala u obranu hrvatskih prostora, a time i čitave BiH. U ovaj projekt smo unijeli administrativno teritorijalni entitet HR HB. Već duže vremena predvodimo projekt euroatlantskih integracija”, objašnjava Merdžo.

U BiH treba osigurati dugoročno političku stabilnost, nastavlja, kroz dosljedno poštivanje prava naroda i građana.

“Zbog toga i predlažemo izmjene Izbornog zakona koje će osigurati da se onemoguće projekti poput Alijanse i Platforme, kao i nelegitimni izbori na pozicije Ustavom predviđene za predstavnike konstitutivnih naroda. To je ranije nametnutim promjenama Ustava i Izbornog zakona BiH usmjeravalo i vodilo na stranputice političke nestabilnosti”, izjavio je.

Gordijski čvor vezan oko izmjena Izbornog zakona koji više od dva desetljeća opterećuje BiH, smatra Merdžo, nije moguće razvezati bez asistencije međunarodne zajednice i njihovom angažmana s obzirom na odgovornost i instrumente koji proistječu još iz Daytona.

“Opstrukcije izmjena Izbornog zakona i Ustava i pokušaj da se zadrži status quo, negira temeljno načelo Ustava BiH a to je konstitutivnost i jednakopravnost naroda u BiH što prijeti daljom političkom destabilizacijom pa u najgorem slučaju ugrožavanjem mira i temeljnog okvira funkcionalnosti BiH”, rekao je.

Međunarodna zajednica, dodaje, a prije svega države potpisnice Daytona imaju pravo i obvezu u partnerstvu s legitimnim političkim predstavnicima naroda i građana pomoći u procesu izmjena Izbornog zakona sukladno presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, ali i Mostarskom sporazumu kojem su svjedočili.

/HMS/