O zaustavljanju pandemije razgovaralo se danas na sastanku Europskog vijeća, na kojemu je sudjelovao i naš premijer Andrej Plenković. Jedna od glavnih tema bile su digitalne zelene potvrde, koje bi trebale ponovno omogućiti slobodnije kretanje unutar Europske unije. Postojat će u obliku QR koda na pametnim telefonima ili na papiru, a s pomoću njih moći će se odrediti je li osoba cijepljena, negativna ili je preboljela COVID i stekla imunitet.
– Imali smo samo dvije teme: borba protiv covid-19, a druga vezana za klimatske promjene, rekao je premijer Plenković nakon završetka summita.
– Što se tiče prve teme predsjednica Europske komisije dala je cjelovitu sliku stanja prije svega kada je riječ o narudžbama i isporukama cjepiva, kako ide distribucija u državama članicama. Razgovarali smo i o covid-19 digitalnoj potvrdi koja treba olakšati kretanje ljudi tijekom ljeta, tijekom turističke sezone. To je posebno važno za Hrvatsku i druge zemlje koje su zemlje destinacije, naglasio je premijer.
Dodao je kako digitalna covid potvrda nije isprava s kojom će se prelaziti granica nego će ona omogućiti brži protok, brži ulazak i sigurniji boravak u nekoj zemlji.
Premijer Plenković razgovarao je na marginama summita EU-a u Bruxellesu s čelnicima država iz kojih dolazi veliki broj turista u Hrvatsku o olakšavanju ulazaka tih ljudi u razdoblju do 1. srpnja, dok se ne počnu primjenjivati digitalne potvrde EU-a.
Plenković je rekao da je o tome razgovarao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, mađarskim Viktorom Orbanom, slovačkim Eduardom Hegerom, češkim Andrejem Babišem i poljskim Mateuszom Morawieckim.
– Mi ćemo s njima dogovoriti, kao što smo s nekim već dogovorili, bilateralne aranžmane dok digitalna potvrda ne stupi na snagu. Nama je interesu da građani nama susjednih zemalja mogu doći u Hrvatsku i prije nego što se počnu primjenjivati digitalne potvrde EU-a, rekao je.
U središnji Dnevnik HTV-a uživo iz Bruxellesa javila se i dopisnica HRT-a Jasna Paro i pojasnila kako je će izgledati putovanja Europskom unijom od 1. srpnja.
– Imat ćemo digitalne Covid potvrde za sve one koji su preboljeli covid, oni koji su cijepljeni protiv covida i koji imaju negativni test na covid i te će potvrde biti priznate na području cijele EU. Svi koji krenu na putovanja nakon 1. srpnja imat će potpunu pravnu izvjesnost o svome statusu. Malo je još uvijek nejasnoća oko djece i tinejdžera u do bi između 12 i 18 godina, no u Bruxellesu kažu da će se i to pitanje riješiti, rekla je Paro.
– Što se tiče razdoblja do 1. srpnja već je sada jasno da će mnoge države, a među njima je i Hrvatska, kojima je važna turistička predsezona početi izdavati i priznavati te potvrde i ranije. Premijer je o toj temi razgovarao bilateralno sa svim premijerima susjednih zemalja plus premijerima Slovačke, Češke i Poljske, dodala je Paro.
Hrvatska ima dobre trendove
– Bilo je i razgovora o tome kako voditi računa o narudžbama cjepiva za iduću godinu pri čemu treba voditi računa kako se rade ispitivanja o cijepljenju maloljetnika, osobama koje nisu danas ciljna skupina s ovim dozama koje imamo, i kako da se omogući što kvalitetnija zdravstvena zaštita, financijska potpora državama članicama kao i doniranje cjepiva od strane EU globalno putem Covaxa, objasnio je Plenković.
– Što se tiče Hrvatske izvijestio sam da je dinamika koju sada imamo ubrzana, imamo više cjepiva, brže cijepljenje, a da su brojevi novozaraženih manji i da epidemija jenjava. To su jako dobra dva trenda koje bismo morali pod svaku cijenu održati i u interesu zdravstvene zaštite, gospodarstva, turizma i financijske stabilnosti, dodao je.
Druga tema EU sastanka je bila pitanje klimatskih promjena
– To je bio nastavak rasprave iz prosinca o ambicijama za 2030. Dakle smanjiti za 55% emisiju stakleničkih plinova u odnosu na referentnu 1990. godinu s pogledom na 2050. godinu gdje EU želi biti lider klimatskih promjena i doći do neutralnosti, odnosno da više neće biti zagađenja kakvo poznajemo danas, S aspekta Hrvatske načelno podržavamo taj cilj, želimo učiniti maksimalne napore da idemo u tom smjeru i da nastavimo s korištenjem obnovljivih izvora energije. Naša je ambicija da oni dođu do 2030. na 36%, a cilj EU je 32%, dakle mi smo malo ambiciozni i mislim da ćemo to ispuniti, a da se u cijelom ovom procesu vodi računa o različitoj startnoj poziciji zemalja članica. Dakle, nije isto ako ste zemlja koja je iz srednje i istočne Europe s različitom industrijskom bazom, sa zagađivačima i tehnologijom u koju treba jako puno uložiti kako bi došla na razinu onih zemalja stare Europe, odnosno kako smo govorili one bivše zapadne Europe. To je bio konsenzus. Očekujemo u srpnju komunikaciju EK oko klimatskih promjena i nastavit ćemo tu raspravu, izvijestio je premijer.
Niz bilateralnih sastanka oko Schengena i eurozone
Iskoristio je summit i za niz bilateralnih sastanaka koji su bili posvećeni za dva prioritetna cilja: za članstvo Hrvatske u Schengenskom prostoru i za članstvo Hrvatske u eurozoni.
– Nastojao sam senzibilizirati sugovornike na činjenicu da smo od strane EK dobili zeleno svjetlo i potpunosti ispunili tehničke kriterije za Schengen i polako pripremamo tu temu da dođe na političku razinu i mislim da smo tu na jako dobrom tragu. Slično je i s eurozonom, gdje smo u europskom tečajnom mehanizmu ERM2. Želimo ostvariti Schengen u 2022. godini, a eurozonu što skorije unatoč covidu-19 i krizi, dodao je Plenković.
Izvor:hrt.hr