Pokus počinje ovog utorka u Njemačkoj – skupina odabranih ljudi će tri godine primati bezuvjetni osnovni dohodak od 1.200 eura. Projekt se prati znanstveno, a zanimanje za sudjelovanje u njemu je bilo ogromno, piše DW.

Prijavilo se više od dva milijuna ljudi, a na kraju je odabrano 122. Od 1. lipnja 2021. godine pa u iduće tri godine oni će mjesečno dobivati osnovni dohodak odnosno najnižu plaću od 1.200 eura. Ovo je dio pilot-projekta cilj kojega je istražiti učinak bezuvjetnog osnovnog dohotka (UTD).

Sudionici nisu morali dokazivati ​​nikakvu potrebu za novcem i tijekom projekta smiju raditi što i koliko žele. Oni nemaju nikakve obveze prema financijerima projekta, izuzev što moraju „popuniti sedam online-upitnika u roku od tri godine trajanja studije”, stoji na web-stranici projekta. Dodatnih 1.380 ljudi također ispunjava upitnike svakih šest mjeseci, ali ne prima osnovni dohodak, već samo naknadu za utrošeno vrijeme. Izabrani su nasumično.

Novac dolazi od oko 150.000 privatnih donatora i primaoci ga ne moraju oporezivati. To je poklonjeni novac u visini od 43.200 eura po sudioniku, ukupno oko 5,2 milijuna eura. Projekt je pokrenulo neprofitno udruženje u Berlinu.

San koji nema veze sa stvarnošću?

Inicijatori “Mog osnovnog dohotka”, kako se naziva udruga, uvjereni su da bi bezuvjetna isplata novca svim građanima riješile mnoge probleme današnjeg života. Smatra se da bi, ako bi se uklonio pritisak na pojedince da zarade dovoljno novca za preživljavanje, ljudi postali slobodniji, kreativniji i sretniji.

Može li stvarnost izdržati ovu utopiju? I to će također biti znanstveno istraženo u sklopu projekta. “Testirat ćemo što ljudi rade kada imaju materijalnu sigurnost tri godine”, rekao je šef studije Jürgen Schupp s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. “Trošite li novac ili stvarate financijske rezerve? Prestajete li raditi ili radite manje? Postajete li socijalniji i donirate li više?”

Sve se to može utvrditi u ovom opsežnom eksperimentu, objasnio je Schupp u podcastu DW-a pod nazivom “Ljudi i tržišta”. Čak se i promjene razine stresa mogu ispitati pomoću uzoraka kose nekih ispitanika, jer oni vjerojatno imaju manji pritisak zahvaljujući poklonjenoj (najnižoj) plaći koju dobivaju.

Ideološke pukotine

Rasprava o bezuvjetnom osnovnom dohotku (BGE) godinama je bila krajnje ideološka. Glavno pitanje je što ljudi rade kad ne moraju raditi. Mnogi protivnici BGE-a smatraju to utopijom ljevičara koji fantaziraju i koji žele ljenčariti na štetu zajednice.

S druge strane, zagovornici to vide kao rješenje za trenutne i buduće probleme: socijalni aspekti – od odgoja do pomoći u susjedstvu i njege – bi se poboljšali, a time bi se još u ranoj fazi mogli razviti modeli za budućnost, u kojoj klasični poslovi postaju rijetki zbog sve veće digitalizacije i automatizacije.

Čini li novac ljude hrabrim?

Istraživač DIW-a Schupp nada se da bi iz eksperimenta mogao steći spoznaje o temama koje su posebno drage protivnicima osnovne plaće, a to su: inovativnost i poduzetništvo: “Možda će primaoci plaće biti hrabriji u odlukama, na primjer o pokretanju vlastitog biznisa ili promjeni posla.”

Uočljivo je da mnogi poznati poduzetnici – od Billa Gatesa, preko Marca Zuckerberga i Jeffa Bezosa pa sve do njemačke braće Samwer – nisu imali egzistencijalne strahove kada su se odvažili osnovati svoje tvrtke.

“Želimo znati” moto je ovog pilot-projekta. Michael Bohmeyer iz udruge “Moja osnovna plaća” priznaje da ga očekivanja od rezultata projekta čine nervoznim. “Naravno, u ovom pilot-projektu može se pokazati i da osnovna plaća nema učinak kakvom se nadamo”, kaže on u videu na web-stranici projekta.

Upitno je i hoće li rasprava o osnovnom dohotku biti manje ideološka za tri godine, kada se okonča projekat. Već postoje kritičari koji iz temelja dovode u pitanje ovaj pristup. Jedan argument: samo ograničenje na tri godine ne dozvoljava donošenje zaključaka o tome kako se ljudi ponašaju ako im se stalno uplaćuje osnovna plaća.

“Što novac čini s ljudima?

Uz to, postoje pitanja na koja projekt uopće ne može odgovoriti: Kako će se razvijati cijene ako bi svi primali osnovnu plaću? Bi li bolesni ljudi ili oni kojima je potreban novac na kraju imali na raspolaganju manje novca nego sada? I koliko bi porezi morali biti visoki da bi se sve ovo financiralo?

“Naša studija nikako neće riješiti sva pitanja koja se odnose na osnovni dohodak”, priznaje Jürgen Schupp. Ali on se već veseli odgovorima na svoje ključno pitanje: “Što novac čini s ljudima? Ovo je uzbudljivo znanstveno pitanje za koje nema pouzdanih studija nigdje u svijetu.”

Barem je bilo pokušaja da se dozna više o efektima osnovnog dohotka. Rezultati jedne studije u Finskoj, koja se fokusirala na tržište rada, nisu bili jasni. U Kanadi su političari prijevremeno okončali jednu studiju iz financijskih razloga. I u Njemačkoj jednom bezuvjetnom osnovnom dohotku nedostaje politička podrška. Nijedna se velika stranka do sada nije zauzela za tako nešto. Nakon okončanja prve trogodišnje faze ovog projekta bit će pokrenute još dvije studije u kojima će se znanstveno ispitati osnove financiranja.

Izvor:DW