Europska komisija pozvala je na proširenje schengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, zemlje koje ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u tom području u kojem nema graničnih kontrola. Podsjetimo, današnji Schengen čini 26 država, među njima i četiri koje nisu članice Europske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Iz Bruxellesa se javila naša Jasna Paro. Prvo o najnovijim informacijama oko Covid potvrdi u EU.
– Što se tiče Covid potvrdi, sve bi države članice trebale biti spremne do 1. srpnja da mogu izdavati i kontrolirati takve potvrde. To znači da na svim graničnim prijelazima imaju uspostavljene digitalne sustave koji su povezani sa sustavima drugih zemalja članica. Europska komisija je pozvala sve zemlje članice još prije nekoliko dana, a koje su spremne, da počnu izdavati takve potvrde.
Što se tiče ulaska u Schengen, Vlada radi na tome da ta tema dođe na dnevni red u Bruxellesu do kraja godine.
– Onda bi Hrvatska tijekom 2022. mogla ući i formalno u Schengen. Na tom putu ima puno političkog posla i tihog diplomatskog posla kako bi se otklonile zadrške koje imaju neke zemlje. Primjerice Francuska zbog predsjedničkih izbora ili Danska te Nizozemska koje se protive svakom proširenju. Danas predstavljena nova strategija za Schengen može biti dodatni puls za Hrvatsku. Ovoga puta Komisija ta koja predlaže širenje Schengena, argumentiraju time da žele ojačati Schengen iznutra i izvana. Ima puno pozitivnih momenata, ističe Paro.
Na pitanje hoće li usvajanje ove nove strategije, koje može trajati i dvije i pol godine, zapravo usporiti ulazak Hrvatske u Schengen, europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson za HTV je rekla da očekuje upravo suprotno.
– Ne očekujem da će prijedlog nove strategije za Schengen usporiti pristup Hrvatske, mislim da bi moglo biti baš suprotno. Hrvatska je spremna za Schnegen kao i druge dvije zemlje – Bugarska i Rumunjska. Očekujem da će Vijeće pozvati Hrvatsku da pristupi Schengenu.
Predstavljena nova strategija
Predstavljena je nova strategija za snažniji i otporniji schengenski prostor, koja uključuje proširenje tog prostora bez graničnih kontrola. Europska povjerenica za unutarnje poslove istaknula je kako Hrvatska jamči da će štititi vanjske granice EU-a i ljudska prava migranata.
Komisija je predstavila strategiju za snažniji i otporniji schengenski prostor, koja uključuje i proširenje toga prostora na države članice EU-a koje još nisu dio toga prostora. Budućnost Schengena mora biti obilježena širenjem na one države članice koje još nisu dio schengenskog područja.
Hrvatska je napravila sve prilagodbe
– Hrvatska je sve prilagodbe napravila, na način na koji to nije učinila nijedna država koja je ulazila u Schengen prije nas. Hrvatska je ispunila 281 zahtjev u osam različitih područja. Ne samo da smo napravili veliki posao za Hrvatsku nego i za EU. Dosta toga što je Hrvatska prošla u fazi prilagodbe implementirat će se, kad je u ptanju evaluacijski postupak – i u ostalim državama članicama, poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je na Bregani prisustvovao demonstraciji prelaska granice COVID potvrdom.
Hrvatska jamči da će štititi i vanjske granice EU-a i ljudska prava migranata
Europska komisija (EK) u srijedu je pozvala na proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku koje ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u području bez graničnih kontrolaa sada je na zemljama članicama EU-a da donesu političku odluku o njihovu primanju.
Upitana što će EK reći ako u raspravi na Vijeću EU-a neka zemlja postavi pitanje o navodima nekih nevladinih organizacija i medija da Hrvatska nasilno vraća migrante, povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je rekla da ima čvrsta jamstva premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska štititi vanjske granice i temeljna prava.
– Mislim da je vrlo važno da su sve članice šengenskog prostora i EU-a u stanju potpuno spriječiti neovlaštene ulaske na naš teritorij i istodobno poštovati temeljna prava, istaknula je Johansson na konferenciji za novinare.
– Neće me iznenaditi ako neka država članica u raspravi o primanju Hrvatske postavi to pitanje. Ali, želim dodati da sam imala nekoliko vrlo jasnih i dobrih razgovora s hrvatskim premijerom o tom pitanju. On je vrlo odlučan osigurati da Hrvatska jednako štiti i granice i temeljna prava. Očekujem da se to i provodi, dodala je.
– Za EK je proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku prioritet. Odluka o njihovu primanju nije na nama, a mi se stalno zauzimamo za proširenje. Mislim da činjenice i naše istrage pokazuju da su te tri zemlje spremne za ulazak, izjavio je potpredsjednik EK-a Margaritis Schinas.
EK navodi da njihovo članstvo u šengenskoj zoni nije samo legitimno očekivanje tih zemalja i njihova zakonska obveza, nego je u interesu jačanja sigurnosti cijelog EU-a jer će te zemlje moći potpuno koristiti raspoložive alate, poput onih je koji su povezani s Viznim informacijskim sustavom i interoperabilnošću.
Njihovo primanje također je ključno za jače međusobno povjerenje u šengenskom prostoru, ističe EK.
U Schengenskom prostoru 26 zemalja, ima i nečlanica EU-a
Današnji Schengen čini 26 država, među njima i četiri koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Dio schengenskog prostora su sve države članice EU-a osim Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Cipra i Irske.
Prve tri zemlje ispunjavaju sve tehničke kriterije i sada je na zemljama članicama da donesu političku odluku o njihovu primanju.
Cipar ne ispunjava uvjete jer ne kontrolira u potpunosti svoj teritorij, dok Irska ne želi u Schengen jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je u suprotnosti s mirovnim sporazumom postignutim na Veliki petak 1998. godine, kojim su prekinuti sukobi u Sjevernoj Irskoj, koja je dio Ujedinjene Kraljevine.
Izvor:hrt.hr