Mnoge roditelje zanima kako izići na kraj s neposlušnim tinejdžerom koji je do “jučer” bio pristojno i poslušno dijete, a preko noći je u njega “uša đava”.
Pubertet je iznimno zahtjevno razdoblje popraćeno mnogim tjelesnim i hormonalnim promjenama djeteta, a u cijeloj priči nisu pošteđeni ni roditelji koji se svim silama trude prilagoditi na nove obiteljske odnose uzrokovane sazrijevanjem djece.
Često se događa da su prepirke u obitelji sve češće, da djeca ostaju vani duže nego su roditelji odredili, a prijatelji im nerijetko postaju glavni autoritet i centar svijeta. Kako pristupiti djetetu koji burno proživljava pubertet, koje metode odgoja primijeniti kako bi nestašni tinejdžer izrastao u odgovornu i samosvjesnu individuu te koji je ključ zdrave komunikacije s djetetom u pubertetu, pitali smo stručnjake.
– Dobra se komunikacija ne može ostvariti u pubertetu ako je nismo ostvarili ranije. Inače smo skloni pribjegavanju brzim i jednostavnim metodama i receptima, ali ovo je vještina koja ne nastaje tijekom noći. Osobito ne u vrijeme burnih promjena u pubertetu, koje pridonose ranjivosti djece. U toj je dobi normalno rušenje autoriteta, roditelji nam prestaju biti uzor, mediji su sve utjecajniji, a normalno je da djeca usmjere interese prema roditeljima – kaže Ana Galić, psihologinja i naglašava kako je disciplina u odgoju pozitivna te da se treba uspostaviti već od malih nogu, te da unatoč negativnoj konotaciji, ona ne znači ništa loše (dokle god je pristup razuman, trezven i promišljen).
– Roditelji često očekuju instant rješenja i često dolaze u ordinaciju s izjavom: “Dajte vi meni formulu kako ću ja njemu riješiti problem.“ Međutim, zdrava komunikacija razvija se od malih nogu. Otvorenost, iskrenost, dosljednost i granice – to je ono što djecu trebamo učiti. Roditelji često znaju biti neiskreni prema djetetu, a djeca jako cijene iskrenost, naročito u teškim situacijama. Djeca trebaju znati da svako ponašanje nosi posljedicu, a dijete će puno više posla napraviti ako dobije nagradu, nego kada ga se kažnjava – govori psihologinja i dodaje kako je biti primjer djetetu puno učinkovitija metoda odgoja nego sam razgovor.
– Mozak se intenzivno razvija do šeste godine, ali dijelovi za planiranje razvijaju se do sredine dvadesete. Znači, djeci u pubertetu prefrontalni korteks zaslužan za odgovorno ponašanje nije u potpunosti razvijen. On se razvija sredinom dvadesetih i upravo zato se kriminalna djela mlađih osoba blaže kažnjavaju nego ponašanja osoba u zreloj životnoj dobi – pojašnjava stručnjakinja i ističe kako se roditelji trebaju usmjeriti na pozitivne stvari koje dijete radi.
Zanimalo nas je što najviše muči tinejdžere, a da je vezano za njihove roditelje. Evo što nam je rekla.
– Definitivno su to različiti pogledi na svijet. Njihov je mozak još u fazi sazrijevanja. Adolescenti su skloni rušenju autoriteta, granice ne priznaju. Nisu pretjerano odgovorni, a roditelji ne razmišljaju o njihovim potrebama. Druženje im je u tom razdoblju visoko na listi prioriteta. Najviše ih muče pitanja – tko sam. Što sam i kamo idem. To je razdoblje kada izranjaju iz dječje ljušture i idu prema svijetu odraslih – zaključuje Galić
Mario Mihatov, psihijatar naglašava kako neki roditelji za svoju djecu često koriste termine “nezahvalna“, “sve smo im dali, a oni tako“ i dodaje kako je taj pristup odgoja pogrešan.
– Nekim roditeljima teško je prihvatiti da njihovo ponašanje uvelike oblikuje ponašanje djeteta. Nikad nisam sreo roditelja koji svome djetetu želi zlo, ali sam vidio dosta roditelja koji su svojoj djeci nanijeli štetu iako su imali najbolju namjeru. Ako je odnos u obitelji toliko buran, i nadvladava vaše vještine suočavanja, nema ništa loše u traženju stručne pomoći jer mentalno zdravlje vas i vašeg djeteta krucijalno je i zato brinimo se o njemu svaki dan – zaključuje Mihatov.
PIŠE MATEA ROGLIĆ/slobodnadalmacija.hr