Termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu i BiH predstavljaju zdravstvenu i ekonomsku opasnost za stabilnost EU-a jer su glavni izvor zagađenosti koja se rapidno širi cijelom Europom, istakli su predstavnici vodećih europskih organizacija i centara na području zaštite okoliša, na panelu povodom obilježavanja europske Zelenog tjedna.

Na panelu su komentirani i rezultate analize Svjetske zdravstvene organizacije i Europske komisije koji pokazuju da zagađenost zraka iz termoelektrana na zapadnom Balkanu godišnje uzrokuje oko 4.000 preuranjenih smrti i otprilike 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece, te se svi sudionici složili da čistiji zrak mora biti prioritet svih budućih i sadašnjih europskih politika.

Stoga poručili su cilj je dekarbonizacija, sprječavanje onečišćenja zraka, vode i tla, cirkularna ekonomija, razvoj poljoprivrede i zaštita bioraznolikosti temeljna su područja europskih zelenih politika koje su stupile na snagu i na zapadnom Balkanu, ali još uvijek nisu dovoljno učinkovite.

Zbog kašnjenja u provedbi reformi EU zapadnobalkanskoj šestorki (ZB6) najavljujeje uvođenje takse zbog emisija ugljen-dioksida.

O ovoj taksi se priče već dvije godine.

“Sredinom ove godine očekuje se regulacija takse, ali mislim da će stupiti na snagu 2023. godine, no vidjećemo”, rekao je za BUKU ekonomista Vjekoslav Domljan.

Podsjetimo, Europska unija planira dekarbonizirati cijelo gospodarstvo do 2050. godine zbog CO2 emisija.

To znači da će termoelektrane u Europi biti zatvorene najmanje do 2035. ili eventualno 2040. godine.

Bosna i Hercegovina, koja je u studenom 2020. godine potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koja između ostalog podrazumijeva podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, istovremeno ulaže u gradnju termoelektrana. Tako će se, uprkos ovom potpisu, ali i protivljenju predstavnika Europske unije, stručnjaka iz energetskog sektora, Energetske zajednice i ekologa, graditi Blok 7 u Tuzli.

Radovi bi trebalo da počnu u studenom, a riječ je o jednom od dva posljednja projekta termoelektrana u široj Europi.

Kompletnu situaciju za Buku je prokomentirao I Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za ekologiju i okoliš: “Europska komisija je ozbiljno krenula na put dekabornizacije svega, a posebno energetskog sektora. Izdvojeni su milijuni eura za pravednu tranziciju, a to znači da postoje sredstva koja će pokriti troškove te tranzicije. Postoje ista takva sredstva predviđena i za zemlje jugoistočne Europe, sada je samo pitanje koliko će naši političari biti pametni da iskoriste to, da uskoče na taj voz da bi ova zemlja i građani ove zemlje imali koristi od toga. Razlog zašto političari koji vode ovu zemlju insistiraju na izgradnji termoelektrane i pored činjenice da svi gase takva postrojenja i ne planiraju graditi nove, jeste pet godina tendera. Oni su se našli u tim tenderima i to je jedini razlog. Nakon pet godina, kada se počne vraćati taj kredit sa taksama za CO2 emisije i niskim cijenama eletrične energije iz obnovljivih izvora, mi ćemo doći u situaciju da će energija iz novih termoelektrana, a posebno starih biti suviše skupa”.

Napominje da ćemo tada doći u scenarij da Elektropivreda neće biti u mogućnosti da vraća kredit i onda se pokreće garancija, a tada će građani vraćati kredit za koji su ovi naši političari digli ruku. Žiško kaže da sve ukazuje na to da će se upravo ovaj scenarij dogoditi, piše Buka.

Izvor:johne doe/buka.com