Hrvatska je u prvome tromjesečju zabilježila drugi najveći rast BDP-a u cijeloj Europskoj uniji od 5,8%. Je li to logičan slijed nakon velikog pada prošle godine? Je li konačno došlo vrijeme za oporavak gospodarstva? Što donosi rebalans proračuna i kako zaustaviti vrtoglavi rast troškova u zdravstvu? To su analizirali u emisiji Otvoreno Grozdana Perić (HDZ), Branko Grčić (SDP), Vesna Vučemilović (DP), Dario Hrebak (HSLS) i Damir Bakić (Možemo).
Odmah na početku emisije Grozdana Perić je naglasila da je u pandemiji ukupno potrošeno 34 milijarde, u samom zdravstvu 2,2 mlrd kuna.
– Ključno je da su prava iz Kolektivnog ugovora liječnici potražili na sudu, osiguranih sredstava za izvanredne rashode nije bilo, to pravo nije suspendirano iz KU-a, pa je to pravo nastalo i dolazilo kontinuirano prema određenim bolnicama, KBC-ima i prije godinu-dvije su krenule i isplate i nagodbe. Bolnice nemaju takva sredstva da bi ih mogli same isplatiti i to se sada preljeva u ovoj godini dalje – objasnila je.
– Ove brojke o kojima ministar Beroš govori pokazuju da će još biti puno napora dok se taj dug eliminira. Preko 4 mlrd je evidentiran dug prema bolnicama i imamo ogroman dug prema ljekarnama. U uvjetima ozbiljnog deficita, posebno kumulativnog – u 2 godine Covid krize, govorimo o oko 40 milijardi deficita u 2 godine, što je ogromna cifra – smatra Branko Grčić.
Mi ćemo, kaže, tek u narednim mjesecima vidjeti koliko je stvarno radnih mjesta očuvano i koliko su te potpore samo produžili život određenih firma i omogućili da radnici budu formalno i dalje zaposleni, a zapravo posla nema. Posebno teško će biti, kaže, turističkim agencijama.
Replicirala mu je Grozdana Perić, kazavši da je predviđeno i ovim proračunom 150 milijuna kuna za pomoć kako prijevozničkoj industriji, tako agencijama, event industriji i očekuju se pravilnici kojima će Ministarstvo urediti način na koji će im se moći pomagati.
– Nastavljaju se i naknade od 4000 kn za očuvanje radnih mjesta ovisno o tome koje će biti mjere dalje aktivne i koje će djelatnosti time biti destimulirane. Sve ostale će ovisiti o tome kakva će biti turistička godina – pojasnila je.
Vlade, krize i porezi
Dario Hrebak je naglasio da su prošle vlade također imale svoje krize, ali nakon zaduživanja bi dizale i poreze, dok se sada dogodilo zaduživanje koje se moralo dogoditi jer su se sve europske zemlje zaduživale, zaduživale smo se, kaže da bismo spašavali živote i da sačuvali radna mjesta, a najbitnije je da se nakon toga nisu uvodili krizni porezi i harači.
– Nije sve bilo idealno, ali u ovim okolnostima smo napravili optimalno što se moglo napraviti. I ne slažem se da će radna mjesta padati, građevinci s kojima kao gradonačelnik razgovaram nisu nikad imali više posla nego što imaju sada. Trebamo ovu krizu iskoristiti pametno, ne treba biti pesimist, nego izvući pouke i vidjeti kako napraviti što veći gospodarski rast – poručio je.
Vesna Vučemilović je naglasila da je ova vlada oduzela primat koji je dugo nosila vlada Zorana Milanovića i zadužila nas je daleko više, ali ne možemo uspoređivati krizu 2009. s ovom jer je ona bila financijska, pokušavala se riješiti mjerama štednje, ograničenja, smanjivali su se plaće itd, sada su i EU i cijeli svijet uzeli drugi pristup – išlo se očuvati likvidnost sustava, zadržati radna mjesta, ali to nas je dovelo do povećanja cijena sirovina, građevinskog materijala… Sve više se govori o inflaciji koja nam kuca na vrata i pitanje je koje će mehanizme guverner Vujčić imati i hoće li ih uopće imati u slučaju neke veće inflacije.
– Inflacija je nekakav tihi porez, ne uvodimo nove poreze, ali ako cijene odu gore, sve što ste mogli kupiti za određeni iznos danas, sutra ne možete – naglasila je.
Zdravstvo – rupa bez dna
Damir Bakić se također osvrnuo na zdravstvu rekavši da stalno govorimo kao o sanaciji zdravstva, a zapravo govorimo o sanaciji duga u zdravstvu. Financijske injekcije samo krpaju, kaže sustav, a ne rade sanaciju sustava u cjelini.
– Nema tog proračuna i nema te rashodovne strane koja može sanirati sustav jer je on strukturno loš i perpetuira tu situaciju. Zato se sustav već 17 puta “reformira”, jer zapravo svaki put završimo na sanaciji dugova i nemamo se snage suočiti sa stvarnom reformom – poručio je.
Dinamika obnove
Odgovaravši na pitanje koja će biti sutrašnja osnovna tema na sastanku ovog zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića s premijerom Plenkovićem, Bakić se osvrnuo na Zakonu o obnovi, koji, kako je rekao, kaže da pri financiranju obnove stanova i privatnih kuća država sudjeluje kao partner sa 60 posto, Grad s 20 posto.
– To je jedna od triju tema koje su obilježili proračun. Novac iz Fonda solidarnost je raspodijeljen i čini se da će dovoljno dobro pratiti potrebe i već sada zadanu dinamiku obnove zgrada javne namjene, onaj dio s kojim nismo zadovoljni je dinamika obnove stanova i privatnih kuća, imat ćemo o čemu pričati, imamo energiju i s velikim optimizmom gledamo prema naprijed, mislim da nova lokalna samouprava može dati novu energiju da intenziviramo napore u obnovi – poručio je.
Imamo razloge za optimizam
Hrebak je rekao da itekako imamo razloga za optimizam. Naglasio je da su u Bjelovaru ukinuli prirez, porez na potrošnju, ugostiteljima su dali besplatno korištenje terasa i dogodilo se to da imaju najbolji proračun u povijesti grada. Plaće su otišli gore, IT sektor se probudio. Ukidali smo poreze i to nam se najbolje vratilo – naglasio je.
Grčić je naglasio da ova kriza vrlo različito djeluje na različite područja Hrvatske te na različite djelatnosti. U Dalmaciji su, naravno nezadovoljni svim epidemiološkim mjerama, kaže. Iznajmljivači su imali jako male promete, a platili paušalni porez skoro za cijelu godinu. To je i upozorenje da mjere koje će se sada donijeti, moraju biti nešto pažljivije. Očekujemo, kaže, da će ova sezona biti bolja, ali rezervacije zapravo baš i nema, situacija u ovom trenutku i nije najbolja.
– Govorimo o pozitivnim učincima na BDP iz građevinarstva, poljoprivrede, prerađevinske industrije itd, a zaboravljamo reći da su potpore u poljoprivredi u ovim godinama daleko više nego ikada prije. Značajan stimulans je došao iz europskih sredstava. Udio europskih fondova danas je toliko značajan da to generira rashode, ali se knjiže tek kada se stvore i prihodi. Sve je to utjecaj da bi naš rast BDP-a bio veći, a kada gledamo građevinarstvo, potres, koji se nažalost dogodio, zapravo je potencirao i omogućio dodatni rast – istaknula je Grozdana Perić.
– Jako je bitno naučiti nešto iz krize, vidjeli smo da od turizma ne možemo živjeti, drugo, vidimo koliko je samodostatnost u prehrani, proizvodnji poljoprivrednih proizvoda važna i treća stvar je optimizam – događaju nam se strukturni fondovi EU i Nacionalni plan oporavka u sljedeće 2 do 3 godine, idemo se usredotočiti u ove segmente i IT sektor pa ćemo krenuti naprijed – zaključio je Hrebak.
Izvor:hrt.hr