Prošlo je 50 godina od Hrvatskog proljeća, društvenog, političkog i kulturnog pokreta kojemu je cilj bio legitimacija hrvatskog nacionalnog identiteta u bivšoj Jugoslaviji. Tim povodom u Zagrebu se održava dvodnevni znanstveni skup.
– Na skupu je istaknuto kako iako je taj završetak bio bolan pa čak i brutalan, nije ugašen polet ljudi. Kada je riječ o Hrvatskom proljeću izlagači su istaknuli da se radi o višegodišnjem razdoblju koje je počelo 1967. deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koji su objavili hrvatski jezikoslovci, rekla je HRT-ova novinarka Jelena Bokun u javljaju u podnevni Dnevnik.
Dodala je i da je Hrvatsko proljeće sveobuhvatni moderni nacionalni pokret koji je oslobodio energiju koja je 20 godina kasnije vodila k stvaranju hrvatske samostalne i neovisne države, te da ne treba zaboraviti ni ulogu Matice hrvatske koja je organizirala ovaj dvodnevni skup i koja je uvijek stajala uz svoj narod i štitila hrvatski nacionalni identitet.
Na skupu će sudjelovati 25 znanstvenika koji će iz svoje perspektive ispričati više o događajima koji se vežu uz Hrvatsko proljeće, kao i o samim posljedicama.
– Matica Hrvatska i njen program bilo je najkraće rečeno, sastavljeno u nekoliko parola – Hrvatska kao samostalna država, hrvatska vojska na području RH, hrvatski jezik kao jedini službeni jezik u cijeloj RH, u budućnosti Hrvatska kao članica neke europske zajednice, rekao je Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske.
– Hrvatsko proljeće je jako dugo i tamo je cvijeće cvjetalo i prije tog proljeća. Vidimo odmah poslije rata otpor režimu i totalitarizmu nikad nije prestajao, uvijek je bilo ljudi koji su se borili i robijali za tu svoju ideju za pokušaj očuvanja identiteta, borbu za jezik, istaknuo je povjesničar Ivica Lučić.
Izvor:hrt.hr