Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, dok su odbijeni amandmani pučana, za koje su glasali hrvatski zastupnici neovisno o stranačkom klubu, kojima bi se u tekst rezolucije ubacila prava konstitutivnih naroda. Rezolucija izvjestitelja pučanina Paula Rangela, u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, usvojena je s 483 glasa za, 73 protiv i 133 suzdržanih.

Protiv usvajanja rezolucije glasali su zastupnici HDZ-a Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko, kao i zastupnici SDP-a Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Biljana Borzan i Tonino Picula. Zastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić te nezavisni Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić bili su suzdržani, dok je za usvajanje rezolucije glasao IDS-ov Valter Flego.

U prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta o BiH, čiji je izvjestitelj pučanin Paulo Rangel, ne spominju se prava konstitutivnih naroda.

Europski parlament “žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u vezi suzbijanja diskriminacije i osiguranja demokratske jednakosti građana u izbornom procesu u zemlji, što je preduvjet za otpočinjanje pristupnih pregovora”, navodi se rezoluciji.

Europarlamentarci su također pozvali na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH “bez odgode”.

Europski sud za ljudska prava kroz pet je odvojenih presuda utvrdio kako BiH diskriminira svoje građane ograničavajući njihovo pravo sudjelovanja na izborima etničkom pripadnošću ili mjestom prebivališta dok je Ustavni sud BiH u slučaju “Ljubić” potvrdio ulogu parlamentarnih domova naroda kao tijela u kojima moraju biti legitimni predstavnici svakog konstitutivnog naroda.

Zbog nespominjanja konstitutivnih naroda u rezoluciji, hrvatski su zastupnici Željana Zovko, Ruža Tomašić, Tonino Picula i Sunčana Glavak kritizirali tekst rezolucije na plenarnoj sjednici u srijedu.

Najjača grupacija u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kao i Europski konzervativci i reformisti (ECR) uložili su nekoliko amandmana na prijedlog izvješća, u kojima se eksplicitno spominju prava konstitutivnih naroda.

Hrvatski zastupnici za amandman EPP-a, ljevica, zeleni i liberali protiv

Tako se u amandmanu EPP-a “pozdravlja osnivanje međuagencijske radne skupine u svrhu pokretanja pregovora o provedbi tih presuda i postizanja dogovora o potrebnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona te očekuje da će se pitanje demokratske zastupljenosti svih građana i konstitutivnih naroda naposljetku riješiti”.

Za usvajanje tog amandmana glasao je 281 zastupnik, dok ih je protiv bilo 360, a 54 suzdržanih. Amandman su podržali svi hrvatski zastupnici, izuzev Mislava Kolakušića koji je bio suzdržan. IDS-ov Valter Flego jedini je zastupnik liberalnog kluba Obnovimo Europu koji je glasao za usvajanje tog amandmana, dok su SDP-ovi Romana Jerković, Tonino Picula, Biljana Borzan i Predrag Fred Matić billi jedini socijaldemokrati koji su glasali za usvajanje tog amandmana.

Iako su svi zastupnici EPP-a glasali za, dok su zastupnici ECR-a i kluba Identitet i demokracija (ID) bili za ili suzdržani, amandman je pao jer su svi zastupnici Zelenih, Socijalista i demokrata (S&D) te Obnovimo Europu, izuzev hrvatskih zastupnika, glasali protiv amandmana, kao i svi, osim jednog, zastupnika Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice.

U Rangelovom se izvješću navodi da se BiH i dalje suočava s “brojnim izazovima povezanima s vladavinom prava, demokratskim institucijama, ljudskim pravima i temeljnim slobodama”.

Rezolucijom se osuđuje i “protuustavna, secesionistička, nacionalistička i provokativna retorika”, kao i veličanje ratnih zločina. Također se osuđuju izjave i prijedlozi kojima se “nastoji narušiti državnost i ustavne vrijednosti BiH”.

Parlament također traži ukidanje “segregacije u obrazovanju koja se posebno odražava u sadašnjoj diskriminacijskoj praksi ‘dviju škola pod jednim krovom’, kojom se institucionaliziraju etničke podjele, jačaju stereotipi i predrasude”.

Europski konzervativci i reformisti (ECR) predložili su brisanje tog dijela rezolucije i ubacivanje rečenice: “Europska unija u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te njihovu i kulturnu i jezičnu raznolikost”. Taj je amandman također odbijen.

Rezolucijom se zahtijeva i usklađivanje triju kurikuluma, odnosno “razlika u podučavanju povijesti i udžbenicima”.

Plenković: Političke institucije u BiH trebaju same postići dogovor o reformi izbornog sustava  

Za dobro funkcioniranje Bosne i Hercegovine bitno je da se svi konstitutivni narodi i građani osjećaju dobro, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković te dodao da političke institucije u BiH, političke stranke, trebaju same postići dogovor o reformi izbornog sustava.

Plenković
 je po dolasku na samit EU-a komentirao nastojanja Europske pučke stranke i HDZ-a da se u rezoluciji o napretku Bosne i Hercegovine spomene konstitutivnost triju naroda u BiH. Taj amandman u četvrtak nije dobio većinsku potporu zastupnika Europskog parlamenta.

– Za harmonično funkcioniranje Bosne i Hercegovine dobro je da se sva tri konstitutivna naroda i drugi građani dobro osjećaju. To je ideja koju smatramo dobrom, nije dobro preglasavanje i nije dobar inženjering, rekao je Plenković. Štogod pisalo u toj rezoluciji,bilo bi dobro da se spomenu konstitutivni narodi jer mislim da je to pozitivno. To neće promijeniti činjenicu da u BiH postoje tri konstitutivna naroda. Ono što je važno jest da se postigne konsenzus oko izborne reforme koja će omogućiti legitimnu zastupljenost sva tri naroda u institucijama i bolje funkcioniranje, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je razgovarao i s autorom izviješća o BiH Paulom Rangelom, portugalskim zastupnikom iz redova EPP-a. Kaže da je od Rangela doznao da EPP podržava prijedlog da se u rezoluciju ubaci referenca o konstitutivnim narodima, ali da se tome protive liberali, zeleni i da se čini da i socijalisti nisu skloni tome.

– Možemo reći da su EPP i HDZ bili za, a ostale političke skupine su bile protiv, rekao je Plenković. Plenković dodaje da u rezoluciji u cjelini ima više pozitivnih stvari. Daytonski mirovni sporazum se spominje više puta, spominju se presude Europskog suda za ljudska prava i presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Također se pozdravlja dogovor čelnika HDZ BiH i SDA Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, koji je omogućio da se u Mostaru nakon 12 godina održe izbori.

Plenković je istaknuo da političke institucije u BiH, političke stranke, trebaju same postići dogovor o reformi izbornog sustava.

– Političke institucije, političke stranke u BiH same trebaju postići dogovor o reformi izbornoga sustava, koji će omogućiti da cijela arhitektura političkog izbornog sustava bude pravednija. Dakle, vrlo je jasna koncepcija, za dobro funkcioniranje BiH, za njen put prema Europskoj uniji, Hrvatska je tu advokat, prijatelj, susjed, netko tko podržava 300%, ja to radim refleksno već 25 godina i radit ću i u budućnosti. I to želim poručiti našim prijateljima u BiH – mi smo tu da vam pomognemo, poručio je hrvatski premijer.

Izvor:hrt.hr