Ulazak Hrvatske u europodručje donijet će niz prednosti građanima i gospodarstvu, rekao je premijer Andrej Plenković danas u uvodnom govoru na devetoj sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, što bi se trebalo dogoditi 1. siječnja 2023. godine. Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako u ovom trenutku razina potpore za ulazak Hrvatske u eurozonu visoka.
Predloženo je pet motiva naličja kovanice hrvatskog eura – hrvatska šahovnica, karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik. Svaki motiv građani će u anketi na stranici euro.hr imati prilike ocijeniti na skali ocjena od jedan od pet (odnosno ocjenama u rasponu od “uopće mi se ne sviđa” do “najviše mi se sviđa”), a moći će predložiti i jedan dodatni motiv u skladu s vlastitim stavom o tome koji bi motiv najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica. Sudjelovanje građana u ovoj web-anketi započet će 1. srpnja i trajat će do 15. srpnja.
Plenković je istaknuo kako je ulazak u europodručje obveza koju je Hrvatska preuzela pristupnim ugovorom. Naglasio je važnost podrške građana utemeljene na činjenicama.
– Naše gospodarstvo je snažno integrirano u trgovinske i financijske tokove EU-a te je istodobno najeuriziranije gospodarstvo među svim državama članicama koje nisu u europodručju, rekao je Plenković.
Plenković je rekao kako će ulazak Hrvatske u europodručje donijeti niz prednosti građanima i gospodarstvu – nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala, kreditni rejting bi mogao porasti za dvije razine, olakšat će se izvoz i dolazak turista iz europodručja…
– Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama-članicama EU-a iz Srednje Europe u razdoblju od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su se bruto plaće povećavale znatno više od razine cijena, što upućuje na to da je životni standard građana u tim državama zamjetno porastao nakon uvođenja eura, rekao je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako su u smislu sprečavanja pranja novca do sada provedene dvije od tri mjera, a ta treća je kontinuirana pa će biti provođena do kraja.
– Što se tiče poboljšanja poslovnog okruženja, trenutno je provedeno 43 od 65 aktivnosti iz akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva te su provedene dvije od deset administrativnih procedura. Također su provedene i 34 od ukupno 50 mjera iz akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, rekao je Marić, dodavši da se drže internih rokova i svega onoga što su komunicirali prema europskim institucijama, te da sve čine da bi ispunili bazni scenarij – ulazak u eurozonu i uvođenje eura s 1. siječnjem 2023. godine.
Marić je naveo i kako je Hrvatska jučer na domaćem tržištu izdala obveznicu u ukupnom iznosu od 9 milijardi kuna uz kupon od sedam godina od 0,53 u prinosu, čime će refinancirati obveznicu koja dolazi na dospijeće za tjedan dana.
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako u ovom trenutku razina potpore za ulazak Hrvatske u eurozonu visoka.
– Mi moramo, naravno, raditi punom parom. Imamo samo 18 mjeseci, rekao je Vujčić.
Poručio je i da bismo svi mi trebali podržati što šire uključenje javnosti u postupak javnoga savjetovanja oko odabira hrvatskog motiva za euro.
Izvor:hrt.hr