Na današnji dan 1789. u Francuskoj je državni praznik jer se obilježava godišnjica događaja koji je simbolički označio početak Francuske revolucije. Naime, toga dana napadnuta je pariška tvrđava-zatvor Bastilja.
Unatoč herojskim pričama koje su ispripovijedane o tom događaju, stvarnost je bila znatno prozaičnija.
Bastilja je pred revoluciju bila prilično mali i nevažan zatvor, u kojem je čuvano samo 7 zatvorenika. Od te sedmorice četiri su bila krivotvoritelji, dvojica su bili mentalni bolesnici, a jedan je bio aristokrat, grof de Solages, koji je zatvoren na inzistiranje njegove vlastite obitelji, navodno zbog seksualnih perverzija. Zanimljivo je da je osmi zatvorenik – slavni markiz de Sade – premješten iz Bastilje samo 10 dana prije napada na nju i stavljen u umobolnicu Charenton, prikazanu u filmu “Otrovno pero markiza de Sadea”. U toj umobolnici markiz de Sade bio je u dobrim uvjetima, zahvaljujući upravitelju ocu Coulmieru, humanom svećeniku kojeg u filmu glumi Joaquin Phoenix.
Dakle, svjetina nije provalila u Bastilju kako bi oslobodila njene zarobljenike, kako je historigorafija željela uljepšati početak revolucije.
Pravi razlog bio je barut.
Naime, ranije tog dana pariška je svjetina provalila u jednu oružarnicu u Parizu i uzela gotovo 32,000 pušaka mušketa. Problem je bio u tome što u toj oružarnici nije bilo baruta za navedeno oružje. Bastilja je, naprotiv, čuvala nevjerojatnu količinu od oko 13,600 kilograma baruta. Svjetina se radi toga uputila prema Bastilji i zahtijevala da se tvrđava preda zajedno s barutom. Zapovjednik Bastilje, markiz Bernard-René de Launay nije na to pristao. Oko 13:30 na današnji dan svjetina je provalila u tvrđavu, pri čemu su u borbama pale i prve žrtve. Ukupno je poginulo do stotinu ljudi.
Zapovjednika Bastilje markiza de Launaya svjetina je uhvatila, pretukla i vukla po ulicama. Kad je zavikao: “Dosta! Pustite me umrijeti!”, ubili su ga, a glavu su mu odrezali i nabili na kolac. Tako je počela Francuska revolucija, koja će trajati manje ili više intenzivno sljedećih 10 godina, sve do dolaska na vlast Napoleona Bonapartea.
Osim toga, od javnosti su dugo prikrivani zločini revolucionara koji su počinjeni nad seljacima u Francuskoj, svećenicima i časnim sestrama i brojnim katolicima te oskvrnuća katoličkih crkava u okviru histerične i mrziteljske antikršćanske kampanje koja se provodila tijekom revolucije.
Izvor: narod.hr