Toksikološko vještačenje utvrdilo je da je 47 godišnja njemačka državljanka u gradu Krku umrla zbog akutnog trovanja alkoholom, te da je u krvi imala 3,6 promila alkohola. Komentar ovog tragičnog slučaja njemačke turistkinje potražili smo od dr. sc. Duške Glavaš, internistice kardiologinje na Klinici za unutrašnje bolesti KBC-u Split.
– Alkoholna intoksikacija (“trovanje” alkoholom) odnosi se na konzumiranje alkohola u kraćem vremenskom periodu, a može se očitovati različitim simptomima, od blagog uzbuđenja, euforije, konfuzije, različitih razina poremećaja svijesti, pospanosti, kome, pa i smrti.
Osim neuroloških smetnji može se manifestirati smetnjama disanja (najčešće sporim i nepravilnim disanjem), poremećajima rada srca (od tahikardije do bradikardije, različitih oblika aritmije, srčanog udara), probavnim tegobama kao što je povraćanje, urološkim problemima kao što je učestalo mokrenje, poremećajem temperature tijela (najčešće pothlađivanjem), pojašnjava doktorica.
Podsjetila je i kojim tempom se prerađuje alkohol u organizmu. Naime, jetri je potrebno obično oko 1 sat za obradu jednog pića.
Prosječno piće se definira kao 3,5 dl piva, 1,4 dl vina i 0,4 dl destilitanih alkoholnih pića. Metabolizam alkohola ne ovisi samo o postotku alkohola u piću, već i o individualnom ustroju organizma. Pretjerano konzumiranje alkohola smatra se pet ili više pića za redom. Alkohol utječe na živce koji kontroliraju disanje, otkucaje srca, refleks povraćanja (koji čuva od gušenja). Konzumiranje alkohola može ne samo usporiti, već i isključiti ove funkcije.
Osim toga, može doći do poremećaja temeprature tijela, najčešće će se ona sniziti, što dodatno može dovesti do srčanog zalstoja.
Mijenja se osjećaj gladi, a razina šećera u krvi zna pasti na niske vrijednosti. Kada govorimo o konzumiranju alkohola, posebno pri vožnji, najčešće se spominju mjerne vrijednosti u promilima.
OD 0,2 PA DO 4 PROMILA
Primjerice: od 0,2 do 0, 9 promila: osoba je vesela i opuštena uz smanjen oprez, koji prati poremaćaj ravnoteže, govora, vida i sluha; smanjena je mogućnost procjene i samokontrole
– od 1 do 2,9 promila: javlja se poremećaj psihomotoričkih funkcija (problemi procjene i shvaćanja, ravnoteže, vida, sluha, refleksnih reakcija, zbunjenost, nemir, mučnina, povraćanje, gušenje, smetnje sjećanja, rizik pada i ozljeda),
– 3 i više promila: poremećaj svijesti (dezorijentacija, nesvjestica, stupor),
– preko 4 promila: koma, uz poremećaj disanja, aspiracijsku upalu pluća i moguću smrt.
Prema riječima dr. Glavaš alkohol je posebno opasan kod vrlo mladih i starijih, žena i trudnica. Kombinacija pića (kokteli, voćni okusi) može zavarati. Osjećaj količine konzumiranog alkohola pri tome je promijenjen, posebno uz slabiju prehranu, nedovoljno sna, konzumiranje droge. I manja količina alkohola kod osoba koje nisu navikle na konzumaciju zna biti opasna, posebno kod izlaganja ekstremnim temparaturama, kao što su to ovih posljednjih dana.
Upravljanje vozilima (primjerice u dužoj vožnji uz umor), rad na odgovornim mjestima, može ugroziti ne samo ljude intoksicirane alkoholom, nego i okolinu.
Kako možemo pomoći?
Liječenja uključuje praćenje intoksicirane osobe, najbolje od medicinskog osoblja, uz nadzor svijesti i disanja (bolje da je radi toga u postraničnom položaju). Preporuča se davanje infuzije (posebno glukoze i B vitamina) i ispiranje želuca. Kada je ugrožen mehanizam disanja i svijesti, potrebno je osobu staviti na respirator. Naspram uvriježenom mišljenju, hladan tuš i konzumiranje crne kave u ovim oklonostima nisu dobar izbor.
U vremenu slobodnih dana i godišnjeg odmora, opuštajuće trenutke nećemo postići pretjeranim konzumiranjem alkoholnih pića, već suprotno – stvorit ćemo nove probleme, nekad i ugroziti život, upozorava dr. Glavaš.
PIŠE JAVORKA LUETIĆ/slobodnadalmacija.hr