Federacija BiH nalazi se pred četvrtim valom koronavirusa. Broj novozaraženih raste u svim županijama, a u svim COVID odjelima u bolnicama raste broj oboljelih s težom kliničkom slikom. Čini se kako to uopće ništa ne mijenja glede raspoloženja ljudi prema cijepljenju, dok mjere o sprječavanju širenja koronavirusa gotovo da i ne postoje. Dr. Siniša Skočibušić, inače infektolog koji je na čelu Zavoda za javno zdravstvo FBiH, ustrajno ponavlja da se ovaj koronavirus jedino može zaustaviti cijepljenjem,  piše Večernji list.

Cjepiva je dovoljno, ali je slab odziv na cijepljenje. Kako to tumačite?

– Ponajprije želim ukazati na osjećaj medicinskih djelatnika koji su toliko toga učinili i praktički iznijeli krizu s koronavirusom. Oni se osjećaju apsolutno nezadovoljno, gotovo izdano, zbog činjenice da dobar dio stanovništva, a koje je toliko dugo tražilo cjepivo, sada kada cjepiva ima, ne želi ga primiti. Iako postoji zainteresiranost, ima jako puno prostora da se stanje poboljša.

Koliko su rezultat toga antivakserskog raspoloženja objašnjenja kojima je javnost zapljusnuta na društvenim mrežama i raznim portalima o štetnosti cjepiva, dok dobar dio građana govori da će se cijepiti samo ako bude morao?!

– Uopće nije pitanje “ako budem morao”, nego je pitanje “za zdravlje ili protiv njega”. Tko sebi želi zdravlje, normalan život i izbjeći respirator, treba se cijepiti. A istina je da se pod plaštem nuspojava stvara takvo raspoloženje kod ljudi i onda rađa određeno nepovjerenje.

Zavod za javno zdravstvo FBiH pokrenuo je javnu kampanju za cijepljenje u kojoj su jasnu potporu uputili i vjerski vođe, no istodobno unutar tih zajednica postoje itekakvi otpori cijepljenju. Kako to tumačite?

– Nažalost, vjerske zajednice nemaju jedinstveno stajalište. U većini slučajeva podržavaju cijepljenje. No, unutar tih zajednica postoje ljudi koji se ne razumiju u medicinu, ali sebi daju za pravo tumačiti i iznositi kritičke osvrte.

Kako gledate na teorije zavjere koje se šire u javnosti?

Tako dio ljudi radije vjeruje vračevima i “prorocima” nego znanosti i riječima stručnjaka? – Nažalost, u ovoj trenutačnoj društvenoj situaciji gdje postoji “sloboda”, a u biti neznanje, različita mišljenja, vlada šum koji narušava realno stanje i mišljenje. Prije svega, glas struke. To je ozbiljan problem pada autoriteta koji se događa, uz ostalo, i na stručnoj razini.

Koliko je u Federaciji BiH do sada osoba cijepljeno?

– U FBiH cjepivima koja su distribuirana zdravstvenim ustanovama kroz zavode za javno zdravstvo procijepili smo više od 400.000 stanovnika. To je mnogo, ali postoji jako puno prostora i moglo se učiniti puno više.

Dio ljudi se cijepio i u Hrvatskoj odnosno Srbiji, no veliki problem je i to da se u BiH ne može dobiti tzv. EU COVID putovnica i slobodno putovati. Kako riješiti taj problem?

– To je veliki problem o kojemu je federalna Vlada vodila raspravu te je zadužila Ministarstvo zdravstva da iznađe rješenje za digitalnu COVID potvrdu koja će nam biti potrebna ne samo za putovanje nego i za buduća masovna okupljanja. To će biti i jedna od ključnih zapreka ako taj problem uskoro ne riješimo.

Jedan od prvih bh. susjeda Crna Gora za sve one koji nisu preboljeli COVID, nemaju antigenski test ili nisu cijepljeni donijela je mjere da ne mogu posjećivati restorane, kafiće, ali i određene državne ustanove. Hoće li tim stopama krenuti Federacija BiH?

– Vjerujem da ćemo i mi morati ići tim smjerom iako ne želimo respresivno djelovati prema našim građanima. Ali mi, prije svega, moramo zaštititi građane koji su cijepljeni i one koji žele zdravlje od onih koji se ponašaju neodgovorno prema svojoj zajednici.

Neki procjenjuju četvrti val najesen, možda već do kraja ovoga mjeseca ili već u rujnu?

– Već sada imamo povećanje broja novozaraženih, a to je najbolji dokaz što nas očekuje. Vjerojatno će u rujnu četvrti val pokazati svu svoju puninu. To će nas sve potaknuti da još više radimo protiv COVID-a i pripremimo se za “COVID usijanu” jesen.

Što to znači u kontekstu početka školske godine?

– Prema našemu planu s obzirom na stanje i iskustva od prošle godine, zatvaranje fakulteta, škola i vrtića posljednja je stvar o kojoj se razmišlja. Prije toga pokušat ćemo ograničiti druga mjesta okupljanja i prijenosa koronavirusa. Dakle, u objektima koji nisu u ekonomskom, ali jesu u društvenome smislu ipak niže na ljestvici važnosti.

Kakvo je aktualno stanje u bolnicama?

– Trenutačno se pune svi COVID odjeli u FBiH. Naravno da postoji još dosta prostora, ali sadašnji tempo zabrinjava. Uz to, znate kako pandemija zna biti nepredvidiva. Događalo nam se da za nekoliko dana napunimo bolnice tim pacijentima.

To onda utječe i na ostale zdravstvene usluge. Koliko je to samo po sebi problem?

– Nažalost, u ovoj pandemiji brojne druge zdravstvene usluge bile su zanemarene upravo stoga što se pandemija bila rasplamsala. Svi ti problemi također će nam doći na naplatu.

Gospodine Skočibušiću, ovoga ljeta stječe se dojam kao da mjere protiv koronavirusa nikada nisu postojale?

– Mjere postoje, ali ih se malo tko pridržava. Svi mi čeznemo za normalnim životom. Ali izgleda da nas realnost i naš odnos prema epidemiji odmiče od normalnoga života. Zato je važno i dalje imati na umu da moramo činiti sve kako bi se spriječilo ili smanjilo širenje zaraze.

Značajan dio života, a gotovo sav specijalistički, usmjerili ste prema infektologiji. Uz antivaksere i njihove teorije, veliki problem oko (ne)cijepljenja postoji i zbog nepovjerenja prema određenim vrstama cjepiva. Kako vi na to gledate i što poručiti ljudima?

– To je jednostavna poruka koju treba što više komunicirati s javnosti. Ako sam bio vrijedan u liječenju toliko bolesnika, valjda sam zaslužio da mogu slobodno reći kako je svako cjepivo dobro i da ga treba iskoristiti. Ne nasjedajte na priče, odnosno na komercijalne, medijske ili druge priče koje imaju posve drukčiji interes. Zapravo, nije točno da jedno cjepivo ne valja, a da drugo valja. Svako je cjepivo dobro. Sva prolaze kontrole stručnih domaćih i međunarodnih agencija. Često se čuju kritike na AstraZenecu, ali iskustva iz Velike Britanije, gdje ima zaraženih, govore da je značajno manje onih koji su hospitalizirani.

Izvor:vecernji.ba