Nakon što je američka administracija objavila da će njihovim građanima u rujnu biti ponuđena treća, tzv. ‘booster’ doza cjepiva, predsjednik SAD-a Joe Biden potvrdio je kako će se on i prva dama Jill Biden odmah cijepiti. Porastom broja novozaraženih sve više i drugih zemalja razmišlja o trećoj dozi, a od rujna s ‘boosterom’ kreću i Njemačka, Velika Britanija i Francuska.
Kod nas odluke o trećoj dozi nema, što ne čudi jer je procijepljenost i s dvije doze preniska. Do sad je cijepljeno 50 posto odraslog stanovništva, što je jako daleko od željenih i potrebnih 80 posto.
„Cijepljenje s trećom dozom u Hrvatskoj ne bi u četvrtom valu rasteretilo bolnički sustav jer su i dalje prvi na udaru COVID-a, necijepljeni kojih imamo puno. Ne razumijem osobe koje se ne žele cijepiti. Ne možete okrenuti glavu i misliti da će vas virus zaobići jer neće. Te osobe ne mogu se toliko izolirati niti primjenjivati protuepidemijske mjere da bi ih ovaj visokozarazni i brzošireći virus zaobišao. Inficirat će se kad tad – kaže nam ugledni virusni imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Što se tiče treće doze njome bi, smatra naš sugovornik u rujnu ili listopadu, trebalo cijepiti najrizičnije imunokrompomitirane kategorije stanovništva.
Zdravoj populaciji dr. Trobonjača savjetuje da se cijepe trećom dozom tek onda kada se razvije cjepivo za delta-soj, na kojem upravo radi Pfizer.
Ističe kako prilikom odluke o trećoj dozi treba voditi računa o dvije stvari: o padu antitijela što se zbiva određenim protokom vremena nakon cijepljenja, te o pojavi novih sojeva na koje postojeća cjepiva slabije reagiraju.
Najnovije britansko istraživanje sugerira kako je sadašnje Pfizerovo cjepivo učinkovitije protiv delta-varijante koronavirusa od AstraZenecina, ali zaštita koju pruža s vremenom se smanjuje. Osoba koja je prije mjesec dana primila drugu dozu Pfizera 90 posto je zaštićenija protiv delte od necijepljene osobe. Dva mjeseca nakon primanja druge doze razlika se smanjuje na 85 posto, a nakon tri mjeseca na 78 posto. Cjepivo AstraZenece, prema istraživanju, pruža zaštitu od 67 posto nakon jednog mjeseca, 65 posto nakon dva i 61 posto nakon tri mjeseca. Nakon četiri do pet mjeseci razina zaštite koju daju Pfizer i AstraZeneca ujednačava se.
– Koncentracija antitijela nakon cijepljenja raste otprilike četrdesetak dana nakon primanja druge doze. Imunosni mehanizmi se povećavaju cijelo to vrijeme, no onda počinju stagnirati i kroz idućih desetak mjeseci koncentracija antitijela pada. Kad koncentracija antitijela značajno padne možemo se zaraziti. E, sad je pitanje kad se to može dogoditi nakon cijepljenja? Kod određene skupine ljudi ta antitijela u značajnoj mjeri nestaju nakon desetak mjeseci ili godine dana, a kod drugih kasnije – objašnjava profesor te napominje kako imunokompromitirane osobe razvijaju slabiju imunost.
– Oni razvijaju oko 40-ak posto slabiju imunost po cijepljenju i svakako bi ih trebali dodatno zaštiti i cijepiti trećom dozom i to osam do 12 mjeseci nakon primljene druge doze. Radi se o ljudima koji su na kemoterapiji ili o onima koji su nedavno transplantirali organe i primaju imunosupresivnu terapiju, odnosno ako imaju autoimune bolesti ili kronične upalne bolesti koje zahtijevaju imunomodelirajuću terapiju. Njih treba dodatno cijepiti bez obzira na to kolika je opća procijepljenost u zemlji.
Drugi faktor o kojem ovisi davanje treće doze su mutacije virusa. Mi smo cijepljeni protiv originalnog soja, a u međuvremenu se pojavljuje novi soj od kojeg nas cjepivo štiti samo djelomično – veli.
Sad kad imamo i delta-plus soj, pitamo profesora Trobonjaču koliko je opasniji od delte?
– Delta plus ima na proteinu šiljka mutaciju K417N koju delta nema i moglo bi se dogoditi da ‘izgura’ deltu. Opasan je jer je od delte zadržao zaraznost, a uz to postiže i imunoevanzivnost. Delta-plus, naime, ima mutaciju u najvažnijem dijelu proteina šiljka, a to je domena S proteina šiljka, koja vezuje receptor, a znamo da je ona ne samo važna za virus, nego je i imunodominantna, odnosno naš imunosni sustav baš protiv tog dijela proteina šiljka stvara najviše antitijela. U principu, ako se u tom dijelu virus promijeni, antitijela koja smo prethodno stvorili više se ne mogu povezivati s tim dijelom proteina šiljka. Ta mutacija vodi u imunoevazivanost virusa tj. izbjegava imunost koja je postignuta cijepljenjem ili preboljenjem nekog drugog soja, tumači nam.
Ovaj smo tjedan imali i slučaj Domu za starije Trešnjevka gdje je bilo pozitivno 22 korisnika, koji su se cijepili prije gotovo osam mjeseci.
– Da, ali svi oni imaju blaže simptome. Upravo je to potvrda da cjepivo djeluje jer ono možda neće spriječiti infekciju, ali hoće razvijanje teže plućne ili sistemske bolesti što Covid vrlo često izaziva kod starije populacije, navodi imunolog.
Poznat mu je i primjer iz Belgije gdje je sedmero štićenika Doma za umirovljenike preminulo nakon zaraze kolumbijskom varijantom koronavirusa unatoč tome što su bili u potpunosti cijepljeni.
– Kolumbijski soj je kombinacija nekoliko mutacija i očito je imunoevazivan, odnosno izbjegava imunost postignutu cijepljenjem. Kolumbijski soj je prisutan u Europi, no koliko vidimo ne širi se brzo kako se činilo u početku. Mislim da će ga potisnuti delta soj koji je sad dominantan.
PIŠE ANITA BELAK KRILE/slobodnadalmacija.hr