U Stocu je u nedjelju otvoreno spomen obilježje poginulim pripadnicima bošnjačke takozvane Armije BiH. Na spomen ploči upisana su imena 102 poginula pripadnika stolačke brigade Armije BiH “Bregava”.
Svečanosti otvaranja spomen obilježja nazočio je i prvi bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je u svom govoru istaknuo da se ne smiju zaboraviti žrtve podnesene u vrijeme najvećeg iskušenja za Bosnu i Hercegovinu, a posebice se to odnosi na Stolac odakle je, kako je kazao, 1993. godine protjerano 8.000 Bošnjaka od kojih je 3.000 završilo u logoru HVO-a.
– Šta je bila krivica vaših sugrađana? Šta je bila vaša krivica? Šta je bila krivica svake nedužne žrtve ubijene u agresiji na Bosnu i Hercegovinu? To što smo ostali dosljedni temeljnim načelima Bosne i Hercegovine kao zajednice različitosti, ne tražeći ovu zemlju samo za sebe, isključujući ili braneći to pravo drugima – kazao je Džaferović.
Po njegovim riječima, to je suština svih sukoba od srednjovjekovne Bosne pa do posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu.
– Treba ponavljati ove činjenice, uporno i predano. Da se više nikada ne zaboravi uzrok zbog kojeg smo vjekovima izloženi nasilju i nepravdi naših susjeda – poručio je.
Džaferović se osvrnuo i na ulogu Hrvatske i Srbije u ratnim zbivanjima na području Bosne i Hercegovine, kazavši kako su “počinitelji genocida i udruženog zločinačkog poduhvata imali namjeru uništi multietničko tkivo bh. društva kroz masovni pokolj, mučenja, silovanja, protjerivanja i pljačku”.
– Njihovi sljedbenici i dalje sanjaju o završetku političkog projekta Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Mate Bobana koji je donio krvoproliće cijeloj regiji. Oni gotovo svakodnevno prijete otcjepljenjem dijela Bosne i Hercegovine ili zloupotrebljavaju dejtonski ustav raznim blokadama kako bi nas natjerali da pristanemo na politiku podjele, politiku isključivosti i nejednakosti za sve građane. Nećemo to prihvatiti – poručio je bošnjački član Predsjedništva BiH.
Na kraju svog govora kazao je kako niti jedno mjesto u BiH nije ničiji ekskluzivni prostor, pa tako ni Stolac.
– Svaki dio Bosne i Hercegovine podjednako pripada svim građanima. Stolac je grad svih Bosanaca i Hercegovaca kojima je dobro ove zemlje na srcu (…) Bosna će se postepeno vratiti na ono što je oduvijek bila – mjesto gdje ljudi različitih religija, kultura i identiteta žive zajedno u sigurnosti i napretku – zaključio je Džaferović.
Džaferovićev istup u Stocu je nastavak agresivne probošnjačke retorike kojom se djelovanje tzv Armije BiH nastoji prikazati kao časno sa sporadičnim “incidentima” bez zapovjedne odgovornosti za te “incidente”.
U tom je tonu Džaferović je u petak u intervjuu komercijalnoj televiziji Hayat, koja slovi za neslužbeno glasilo SDA, negirao da je tzv. Armija RBiH činila ratne zločine, kazavši kako je ta vojska vodila časnu borbu i borila se protiv zločina, a ako je zločina bilo da su to bili zločini pojedinaca.
U spomenutom intervjuu on je između ostaloga kazao da se pokušava napraviti neki udruženi zločinački poduhvat Armije RBiH koji uopće nije postojao.
“Armija RBiH je vodila časnu borbu. Zločini ako su bili, bili su zločini pojedinaca i oni trebaju odgovarati. Nikako nisu bili dio sustava. Sustav se borio protiv zločina koliko je znao i umio”, kazao je tada Džaferović. Ova izjava otvara pitanje je li bošnjački član Predsjedništva BiH povrijedio odredbe Kaznenog zakona BiH (koji se pogrešno i paušalno percipira samo kao “Zakon o zabrani negiranja genocida) koje je nedavno nametnuo sada već bivši visoki predstavnik Valentin Inzko?
U tom zakonu stoji da će se dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine svatko tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Pitanje je kako će se po svemu ovome odrediti Tužiteljstvo BiH i što je onda i s današnjom Džaferovićevom izjavom iz Stoca u kojem HVO, političko vodstvo Herceg Bosne i Hrvatske optužuje za UZP, mučenja, silovanja, protjerivanja… Jesu li takve tvrdnje kažnjive prema nametnutim Inzkovim odredbama, ako nema kolektivne, već samo individualne odgovornosti za počinjene zločine?
/HMS/