Iako su borbe u Vukovaru i oko Vukovara počele daleko ranije nego 25. kolovoza 1991., današnji dan se smatra početkom velikog napada i stezanja obruča oko hrvatskog „baroknog bisera na Dunavu“.
Vukovar je bio jedan od najljepših gradova ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom Podunavlju. Taj prekrasni grad je ratom i agresijom Srba sustavno rušen dan za danom, dok nakon njegovog pada u studenom 1991. slike nisu odavale prizore kao u Hirošimi. To je učinjeno ne atomskom bombom, već mržnjom topova, aviona, tenkova i „ljudi“ koji su polako ubijali grad na Dunavu.
Današnji dan, 25. kolovoza 1991., smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulima i ranjenima, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem JNA, uključujući zrakoplove.
Tako je počela bila 87-dnevna opsada Vukovara od strane Jugoslavenske narodne armije, uz pomoć srpskih paravojnih snaga i četnika.
Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, i gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je preko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama. Otac koji je bio ranjen, uskoro je izdahnuo nakon svog 6-mjesčnog sina.
Ranjeno je 2500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.
Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu, ukupan broj stradalih vojnika JNA i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (JNA priznaje dva).
U hrvatsku i svjetsku vojnu povijest Vukovar je ušao kao jedinstven primjer obrane grada maloborojnih i gotovo golorukuh branitelja u odnosu na ogromnu količinu neprijateljske sile.
Procjene su bile da će grad pasti za 3-7 dana, ali junaci Vukovara izdržali su puna 3 mjeseca. Tako je ovaj grad postao simbolom herojstva, otpora i volje hrvatskog naroda te ostao u kolektivnoj memoriji istog.
Na drugoj strani, vojna akcija Oluja postala je simbolom pobjede, snage i moći hrvatskog čovjeka i vojnika.
Dva simbola izrasla iz Domovinskog rata – Vukovar i Knin – za jedan narod i njegove branitelje.
Izvor: narod.hr