Predstavnici više općina iz BiH u više su navrata do sada upućivali zahtjeve da se pronađe rješenje kako se schengenska granica između dviju država, a ponajprije između Hrvata, ne bi pretvorila u svojevrsni berlinski zid, piše Večernji list BiH.
Prolaz kroz Neum
O tome se u više navrata razgovaralo i tijekom susreta vodstva Republike Hrvatske, ali i Hrvatskog narodnog sabora BiH. Prema najavi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska bi već sljedeće godine trebala postati dio schengenskog prostora, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. To je i dio strategije Europske komisije koja je objavljena početkom lipnja “da treba dovršiti schengenski prostor”. Dio tog “pripremnog posla” za Hrvatsku bila je i izgradnja Pelješkog mosta. Da se to nije dogodilo, prolazak kroz Neum bio bi gotovo nemoguć i frustrirajuća misija. Kako za lokalno stanovništvo tako i one koji putuju prema jugu Hrvatske. Kada novi režim stupi na snagu, Hrvatska će dodatno morati ojačati svoju Graničnu policiju te još budnije nadzirati 1000 kilometara s BiH te još nekih 400 kilometara sa Srbijom odnosno Crnom Gorom. Taj režim neće se značajnije odraziti na živote hrvatskih državljana, ali će utjecati na živote onih koji nemaju hrvatske dokumente. Pri prelasku granice za građane BiH već je sada na djelu schengenski režim. Naime, prigodom ulaska u taj prostor skeniraju se osobne isprave, čime identitet osoba koje su ušle na ovo područje postaje dostupan svim zemljama članicama EU-a. Europski sustav za putovanja (ETIAS) omogućit će i pregled putnika koji ne trebaju vize prije ulaska u Europsku uniju. Cilj je i prepoznati kriminalce, teroriste ili bilo koju drugu rizičnu skupinu.
Važan put k EU
Nije, međutim, poznato kakvo će rješenje biti na snazi u slučaju ljudi koji zbog svakodnevnih poslova ili pak zbog posjedovanja imovine svakodnevno putuju između dviju država, koji se nalaze u krugu od pet kilometara od granice te za njih svakako vrijedi poseban režim prelaska granice uz tek pogranične propusnice. Uz to, za očekivati je jačanje policijskih ophodnji na vanjskim granicama Unije. Ponajprije zbog velikoga broja migranata koji su ulazili u BiH kroz vrlo šuplju granicu na istoku, a onda su pokušavali put nastavljati prema zemljama EU-a. Za Hrvatsku, odnosno zemlje članice Europske unije, područje Schengena ima golemo značenje. Unutar granica Europske unije svakodnevno putuje do 3,5 milijuna osoba. Građani EU-a mogu turistički boraviti u drugoj državi članici do tri mjeseca. Ako žive u drugoj državi članici zbog posla, s njima treba postupati jednako kao i s građanima te države.
Poduzetnici imaju pravo osnivati poslovne subjekte, a studenti studirati u bilo kojoj državi članici. Procjenjuje se da bi zatvaranje unutarnjih granica Europske unije u 10 godina dovelo do troška od 100 do 203 milijarde eura i otežalo prekogranično putovanje za 1,7 milijuna ljudi. Schengen je jedan od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Građani mogu provoditi svoje privatne ili poslovne obveze bilo gdje u Europskoj uniji. I to je jedan od razloga zašto bi Bosna i Hercegovina morala ubrzati svoje reforme kako bi i sama osjetila blagodati ovoga članstva. •
Večernji list