Federalna Vlada utvrdila je izvješće Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju poljoprivrede (tzv. zeleno izvješće) u Federaciji BiH za 2020. godinu, s prijedlogom preporuka, koje će biti dostavljeno na prihvaćanje Parlamentu Federacije BiH. Lani je na ime potpora u ovom sektoru odobreno ukupno 83,547.847,09 KM, navodi se u priopćenju Vlade, piše Večernji list BiH.
Od toga se na potpore za biljnu proizvodnju odnosi 10,533.099,95 KM, a za animalnu 55,241.822,95 KM. Za ruralni razvoj izdvojene su 11,529.488,92 KM, a za ostale novčane potpore 5,955.637,40 KM. Inače, u Federaciji BiH lani su bila registrirana 81.584 poljoprivredna gospodarstva. Od toga je 77.988 obiteljskih gospodarstava, a 3596 pravnih subjekata i obrta.
Registriranih članova obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bilo je 149.997, a zaposlenih u pravnim subjektima i obrtima 21.400. Ukupna površina registriranih poljoprivrednih gospodarstava iznosila je 118.113,55 hektara.
Prehrambena industrija
Vlada FBiH prihvatila je i informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju u prehrambenoj industriji u FBiH u 2020., s pregledom uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda. Kako je u informaciji navedeno, bez obzira na to što je svake godine sve veći asortiman izvoznih prehrambenih proizvoda, kao i tržišta na koja se plasiraju, ipak je uvoz gotovo svih tih proizvoda veći od izvoza.
Grane u kojima je izvoz veći od uvoza su industrija mlijeka (pokrivenost uvoza izvozom 166 posto) i pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa (pokrivenost 402,36 posto). U 2020. godini povećana je iskorištenost kapaciteta u odnosu na 2019. godinu u mlinskoj industrija za 1,48%, preradi mlijeka za 1,82%, preradi mesa za 3,24% i proizvodnji keksa i vafla za 1,37%.
Ukupna proizvodnja mesa i mesnih prerađevina u prošloj godini ostala je na istoj razini kao i 2019. Proizvodnja mliječnih proizvoda povećana je za 10% u 2020., konzumnoga mlijeka za 23% i polutvrdog sira za 11%. Iz FBiH je u 2020. izvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 441,735.939 KM, što je za 75,310.496 KM, odnosno 18%, više nego godinu ranije, navedeno je.
Uvoz je iznosio 1.952,398.223 KM, što je za 68,168.451 KM, odnosno 4% posto, manje nego 2019. Udio FBiH u uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH je 63,4%, a u izvozu oko 48,6%.
Važnost proizvodnje
Pandemija je pokazala koliko je za jednu državu važna proizvodnja hrane.
U BiH je oko 2,57 milijuna hektara poljoprivrednoga zemljišta, od čega je obradivo (njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade) u FBiH 747.000, a u RS-u oko milijun hektara. Jako je poražavajuća činjenica da svake godine u BiH ostane oko 35 do 40% neiskorištenih obradivih površina. Ako se dublje analizira činjenicu što je to što se moglo zasijati na 500.000 ha površina koje svake godine ostanu neobrađene te se u obzir uzmu prosječni prinosi pojedinih kultura i prosječne tržišne cijene, zasigurno je da svake poljoprivredne sezone s tih površina BiH i njezini stanovnici izravno ne uprihoduju više stotina milijuna eura samo iz dijela primarne poljoprivredne proizvodnje.
Neobrađene površine iza sebe ne ostavljaju samo gubitak u primarnoj proizvodnji. Javljaju se i neizravne posljedice. BiH bi mogla 2023. početi s popisom poljoprivrede. Popis podrazumijeva popis kompletnog obradivoga zemljišta, krupne stoke, peradi i svih domaćih životinja, kao i mehanizacije, radne snage, objekata za uzgoj životinja, skladištenje proizvoda.
BiH nije uradila popis poljoprivrede iako je praksa da se radi svakih deset godina. Posljednji popis poljoprivrede u BiH urađen je prije šest desetljeća (1960.). Popis je nužan kako bi se stekao uvid u stvarno stanje u poljoprivrednom sektoru. On će pokazati točan broj poljoprivrednih gospodarstava i članova njihovih obitelji, raspoložive površine poljoprivrednoga zemljišta, strukturu posjeda te kvalitetu i starost raspoložive mehanizacije kako bi nadležne entitetske institucije mogle planirati i provoditi poljoprivredne politike. Važno je naglasiti da bez popisa nema ni novca iz EU fondova. Vlada FBiH usvojila je odluku o izradi strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH 2021. – 2027. te kao rok za završetak tog zadatka odredila 6 mjeseci.
Izvor:vecernji.ba