Gaming industrija raste munjevitom brzinom, a posebice u posljednjih godinu i pol koliko traje pandemija.
– U Hrvatskoj su se dogodile neke velike tektonske promjene. Nanobit je napravio akviziciju od milijardu kuna, a i jako puno drugih hrvatskih firmi su dobile velike novčane injekcije, rekao je Aleksandar Gavrilović, jedan od osnivača gaming studija “Gamechuck”.
Gaming industrija raste između 25 i 50 posto godišnje – samo prošle godine na svjetskoj razini zarada je bila skoro 200 milijardi dolara, a istraživanja pokazuju da oko 50 posto ljudi igra neku vrstu igre. Gavrilović kaže kako hrvatska industrija stoji jako dobro, a u Novskoj je otvoren i poduzetnički inkubator specijaliziran za gaming industriju.
– Ako se netko želi početi baviti s time oni nude i edukaciju i pomažu prilikom samozapošljavanja i financiranja. Budući da smo ušli i u zakon o audio-vizualnim djelatnostima podržava nas i Ministarstvo kulture i HAVC, tako da postoji taj jedan državni aspekt da se pomogne, kaže Gavrilović i dodaje kako je sveučilište u Zagrebu pokrenulo pilot projekt multidisciplinarnog studija koji, između ostalog, uključuje i programiranje, dizajn i produkciju video igara.
Na razini Europske unije postoji i jedna potpora za video igre pod nazivom Kreativna Europa, a zanimljiva činjenica je da je upravo Hrvatska bila najveći korisnik te mjere po glavi stanovnika.
– Imamo jako kreativnu ekipu, možemo rasti 500 posto. To će u jednom trenutku svima nama biti jednako normalno kao i što su nam filmovi normalni, znat ćemo imena nekih programera video igara kao što znamo tko je Tom Cruise, smatra Gavrilović.
Gruba procjena je da je u hrvatskoj gaming industriji trenutno zaposleno nekoliko tisuća ljudi – što direktno, što indirektno, a taj broj konstantno raste.
– Prije pet ili deset godina radilo se o par sto ljudi, a prije dvadeset godina bila su samo dva studija u Hrvatskoj koji su se time bavili, kaže.
No, kao i u svakom drugom poslu, nije dovoljno imati samo dobru ideju. Gavrilović kaže kako su ključni faktori za uspjeh kvaliteta same igre i dobar marketing za koji su jako važni izdavači video igara, kojih u Hrvatskoj trenutno nema.
– Također je jako bitna i reputacija. Ako ste vi studio koji postoji već desetljećima, onda ćete imati jako puno publike koji jedva čekaju vaš sljedeći naslov. To se vidi u naslovima od Croteam-a, koji sada, nakon 20 godina, već prvi dan prodaju nekoliko milijuna primjeraka, objašnjava.
Gavrilović kaže kako ne smatra da birokracija puno koči gaming industriju, iako postoje neki problemi poput dvostrukog oporezivanja.
– Kad prodajete igre, recimo nekom Amerikancu, onda on plati porez od 30 posto i vi još platite porez od 25 posto – to je puno. Ali institucije su u zadnje vrijeme, pogotovo Ministarstvo kulture i Inkubator u Novskoj, jako prijemčive. Svi su shvatili da je to nešto novo gdje se mogu zaposliti deficitarni kadrovi, poput crtača, animatora i pisaca, kaže i dodaje kako nije siguran koliki je profit gaming industrije, no ističe da su prihodi jako veliki.
– Samo videoigre u Hrvatskoj čine nekih 1 posto izvoza čitave industrije – kad se uzme sve, svo ribarstvo i poljoprivreda, kaže.
Kada se pogledaju sveukupne okolnosti, postavlja se pitanje je li za domaće tvorce igara svejedno rade li u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi.
– Zapravo mogu raditi bilo gdje, ali ako krenu ovdje i kadar je već ovdje, onda će vjerojatno ovdje i ostati, makar se zna dogoditi i da odu negdje drugdje. No, dosada nismo imali primjer da je neki studio video igara otišao iz Hrvatske i zatvorio vrata. Dosta smo konkurentni s cijenama i izuzetno smo kreativni, a naši inženjeri su poznati svjetski kao najbolji, tako da u svakom slučaju ovo je jedno dobro mjesto – em smo jeftini, em smo izuzetno kvalitetni, teško da bismo se htjeli preseliti u Ameriku gdje su troškovi živote deset puta veći, ističe Gavrilović.
Kao tajnik klastera proizvođača računalnih igara, Gavrilović objašnjava da je cijela ideja iza toga obrazovanje i informiranje javnosti o tome što su video igre.
– Bitno je informirati ljude da je to velika i ozbiljna stvar, da nije samo za djecu već i odrasle. Htjeli bi na neki način predstaviti Hrvatskoj da se radi o jednoj industriji koja ima veliku prođu i mogućnost da zaposli velik broj ljudi, zaključuje.
Izvor:hrt.hr