“Nisu sva pravila propisana za sve škole na isti način, za osnovne škole sigurna udaljenost je metar i pol, za srednje dva metra, znači da će neki po broju učenika možda moći biti u razredu bez maski. Vraća se stvar na nas ravnatelje koji moramo dobro proučiti situaciju u svojoj školi, broj učenika, veličine razrednih prostorija, i onda odabrati hoće li svi biti pod maskama”, objašnjava Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu i za HTV-ovu emisiju “Studio 4” govori o održavanju nastave u školama uz novo propisane epidemiološke mjere.
Treća pandemijska školska godina je pred vratima, to je ono što zabrinjava, ali prosvjetari su se uvijek znali prilagoditi i u najkompliciranijim situacijama pa će tako i u ovoj. Prilagođavaju se i roditelji i učenici, a tu su i nove mjere i upute za boravak u školi. Ono što je barem malo pozitivno jest činjenica da su mjere ipak nešto ublažene, za sada.
Nastava s novim epidemiološkim mjerama
Maske u razredu su obvezne samo ako se u razredu ne može osigurati sigurna distanca, roditeljski sastanci se mogu održavati uživo. Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu komentira kako će izgledati održavanje nastave u školama u odnosu na prethodnu godinu.
– Recimo da je treće prvenstvo pred nama, dva smo odigrali u čudnim uvjetima, nisu sva pravila propisana za sve škole na isti način, ne igramo u istim uvjetima. Za osnovne škole sigurna udaljenost je metar i pol, za srednje dva metra, znači da će neki po broju učenika možda moći biti u razredu bez maski. Imate učionice od 35 do 65 kvadrata, imate razrede od 10 do 30, dakle vraća se stvar na nas ravnatelje koji moramo dobro proučiti situaciju u svojoj školi, broj učenika, veličine razrednih prostorija, laboratorija i onda primjenu kakva će biti, hoće li biti svi pod maskama, objašnjava Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb.
– Posebno sada jer imamo blok satove, ako ste dva sata u učionici, nije bio odmor između, i samo ste sjedili u učionici – nije lako. Ni nastavnicima predavati dva sata, ni učenicima komunicirati povratno s nastavnicima, zaključuje Stić.
Novim mjerama dopušteno je miješanje grupa fakultativnima i izbornim predmetima, što su olakšavajuće okolnosti za koje Stić kaže da su “samo legalizacija onoga što smo imali na velikim odmorima”.
– Djeca kad su izašla pred školu, naša škola ima tisuću učenika, kako smo mi mogli zaustaviti njihovo miješanje. To je organizacija te situacije,
Manjak fizičke aktivnosti
Mnogi učenici su manjak tjelesne i zdravstvene kulture, odnosno manjak aktivnosti navodili kao jedan od najvećih problema.
– Što se tiče sportaša, ali i ostalih učenika, mi smo na početku prošle godine imali onu legalizaciju da u dvorani mogu klubovi višeg ranga trenirati i vježbati, mlađeg i starijeg uzrasta. Naši učenici koji se u školi nisu smjeli miješati, koji nisu smjeli biti u grupi zajedno na tjelesnom, su u klubu bili s učenicima iz drugih škola, objašnjava Stić.
Kaže kako je nedostatak fizičke aktivnosti sigurno bio jedan od velikih problema, posebice jer se radi o generaciji koja je i prije pandemije imala probleme pretjeranog sjedenja pred računalima, nebavljenje aktivnostima i problem s pretilosti.
Problemi održavanja stručne prakse
– Mi smo jedina polivalentna škola u Zagrebu koja je istovremeno i strukovna škola gimnazija. Imamo kozmetički smjer koji je imamo problem da nije mogao raditi praksu, pokušali smo s korištenjem aplikacija i snimanjem vježba, gledanje videa s YouTuba, no to nikako ne može biti zamjena, to je potpuno jasno, zaključio je Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb.
– Praktični dio mora biti praktično odrađen da bi se dobilo znanje. Sve škole koje imaju vježbovni dio programa su imale te probleme. To je nešto što se ne može napraviti teoretskim radom i tu će sada naslijediti rupe u znanju po izlasku iz obrazovanja, dodaje.
Obnove škola nakon potresa
Epidemiološke mjere su ublažene, ali “podstanari” odnosno učenici čije su škole nastradale u zagrebačkom potresu ostaju i dijele prostorije s učenicima.
– Upravo prije pandemije smo dovršili novu zgradu gdje smo stekli uvjete na cijela velika škola ima nastavu u jednoj smjeni. Nakon potresa se pojavila potreba da dođu učenici iz drugih škola, dobili smo OŠ Rapska i OŠ Josip Jurije Strssmeyer, ali to je hodalo, OŠ Rapska je bila do kraja školske godine kod nas, kaže Stić.
Ravnatelj Stić kaže da su se ravnatelji šest srednjih škoa koji su domaćini kolegama iz drugih škola nadali da će škole bit obnovljene do početka ove školske godine do trenutka dok radovi nisu zaustavljeni od Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Stić se nada da će se shvatiti da se ne može sve očuvati kako je izvorno bilo i da zbog toga nema nastave. Kaže kako je najava da će se radovi dovršiti do kraja ove školske godine, možda i ranije.
Izvor:hrt.hr