Jedna od najmanjih općina u Federaciji, ali gospodarski najrazvijenija je Čitluk. Uz Međugorje, kao najposjećenije hodočasničko i turističko mjesto u Bosni i Hercegovini, Čitluk se može pohvaliti najvećim vinogorjem u zemlji i velikim brojem svjetski priznatih i uspješnih sportaša. Općinu Čitluk posjetila je mostarska ekipa BHRT-a.
Nešto više od 18 tisuća stanovnika živi u jednoj od najmanjih općina u Federaciji. Općina je to kojoj je gospodarstvo iznimno razvijeno, kao i turistički sektor. S više od 800 hektara vinograda, što je oko polovice vinarskih nasada u državi, Brotnjo je autohtonim sortama – žilavkom i blatinom Hercegovinu proslavio diljem svijeta. A najveći ambasadori toga kraja svakako su sportaši.
„Kada govorimo o klupskim rezultatima, ’90-ih godina Čitluk je bio jedno središte razvoja sporta na ovim prostorima. Košarkaši su prvi zaigrali u Europi, a ’99. ostvarili povijesni uspjeh plasiravši se u osminu finala Kupa Radivoja Koraća. Nakon njih, nogometaši su postali prvi prvaci Bosne i Hercegovine. Općina Čitluk ima na stotine državnih prvaka u svim sportovima, desetke europskih i svjetskih prvaka i odnedavno toliko željenu i očekivanu povijesnu medalju s Olimpijskih igara koje su osvojili Ivan Dodig i Marin Čilić, kaže Tanja Vučić, autorica knjige Identitet i imidž Brotnja.
Zahvaljujući Međugorju, najvećoj hodočasničkoj i turističkoj destinaciji, općina se Brotnjo razvila gospodarski i turistički. Privatni sektor čini 90 posto gospodarstva.
„Kod nas je zaposleno negdje do šest i pol tisuća ljudi. Imamo dječji vrtić koji je stvarno jedan prelijep objekat. Na zadnjoj sjednici Vijeća donijeli smo odluku o osnivanju Edukacijsko-rehabilitacijskog centra sv. Josip Radnik za osobe s poteškoćama u razvoju. Dosta ulažemo i u obrazovne ustanove, obnovili smo sve škole u Brotnju”, kaže načelnik općine Marin Radišić.
O odlasku ne razmišljaju vinari i vinogradari. To je višestoljetna tradicija broćanskoga kraja u kojemu gotovo svaka obitelj ima svoj vinograd. Veći vinogradari surađuju s manjima i od njih otkupljuju grožđe. Kažu, upravo ta povezanost i dobra suradnja tajna su velikoga uspjeha.
„Nije neka tajna, kad kažu nama – ‘Kako ste vi iz vinarija konkurenti?’. Mi smo svi jedno, zapravo. Mi se borimo da nam svima bude bolje u našoj državi. Trudimo se da svi stvorimo neki trend, da podržimo jedni druge, tako da na sve sajmove, od Dusseldorfa do Kine, idemo zajedno. Kada dođemo u neke gradove gdje nas te vinarije doslovno mogu pojesti po svojom proizvodnjom i kapacitetom, opet se nekako izborimo… i kvaliteta. Ljudi prepoznaju kvalitetu, ljubav i tradiciju”, rekla je Katarina Ćorić iz tvrtke Podrumi Andrija.
S preko 800 hektara vinograda, što je oko polovice vinarskih nasada u državi, Brotnjo je svojim autohtonim sortama žilavkom i blatinom Hercegovinu proslavio diljem svijeta. Koliko su hercegovački vinari uspješni, potvrđuje činjenica da se sa svih sajmova vraćaju s nagradama i medaljama. Godišnje Podrumi Andrija proizvedu oko 700 tisuća litri vina, a od toga ih 25 posto ide u izvoz. Uz sportaše, i broćansko je vino koje se pije u Europi, Americi, Kini, jedan od najsvjetlijih ambasadora zemlje.
/HMS/
-Nakon što je objavljen Pravilnik o dinamici zamjene fiskalnih sistema u Federaciji BiH, uslijedile su brojne, argumentirane reakcije poduzetnika, ekonomskih analitičara i stručnjaka za tu oblast, uz apel Ministarstvu financija da promijeni Pravilnik i pribjegne drugim rješenjima, koja neće opteretiti realni sektor, priopćeno je iz Asocijacije poduzetnika Hercegovine (APH)
Ističu da nažalost, ne mogu svjedočiti adekvatnoj reakciji Vlade FBiH, odnosno resornog ministarstva, koji i dalje inzistiraju na promjeni fiskalnih uređaja, dok poduzetničke udruge i analitičari smatraju kako bi softversko rješenje zadovoljilo obje strane.
-Podsjećamo, prema procjenama Vlade FBiH do 14. svibnja/maja 2020.godine aktivno bilo 83.547 fiskalnih uređaja, a Pravilnik propisuje obavezu njihove zamjene novim, što za privrednike u FBiH znači izdatak od najmanje 60 miliona KM, priopćeno je.
Mišljenja su da je Ministarstvo financija Federacije Bosne i Hercegovine, objavom novog Pravilnika o dinamici zamjene fiskalnih sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine u Službenim novinama, to učinilo u krajnje pogrešnom trenutku.
-Naime, Ne treba zaboraviti da se gospodarstvo, napose realni sektor, već više od 18 mjeseci bori s posljedicama i poremećajima koje je izazvala pandemija Covida-19, te bi dodatni udari na financijske tokove u mnogim kompanijama imali teške posljedice.
Podsjećaju također da je Pravilnik o dinamici zamjene fiskalnih sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljen usprkos činjenici da je Parlament FBiH odbio usvojiti zakon i uvođenje novih troškova privrednicima, te dao jasne smjernice da se krene u softversku fiskalizaciju koja je daleko povoljnija i efektivnija od zamjene postojećih fiskalnih kasa.
“Ukoliko se, dakle, kako mnogi to argumentirano dokazuju, softverskom fiskalizacijom može dobiti isti efekt kao i zamjenom fiskalnih kasa, nema razloga da se u FBiHne primijeni ovakva metoda”, priopćeno je.
U ime poduzetnika koji bi primjenom navedenog Pravilnika imali značajne izdatke koji se mogu izbjeći, još jedno pouzivaju nadležno ministarstvo i Vladu FBiH da promijene pravilnik o zamjeni fiskalnih kasa te da se uspostavi dijalog putem kojeg bi se došlo do novog rješenja.
/HMS/