Više od 130 zemalja složilo se s izmjenama načina na koji će se oporezivati velike globalne kompanije. Cilj uvođenja porezne stope od najmanje 15 posto za takve tvrtke jest spriječiti ih da kriju profit u poreznim oazama. Pregovori su se vodili četiri godine, a zbog troškova vezanih za krizu izazvanu pandemijom ubrzali su potpisivanje sporazuma.
Međunarodna organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj umjereno je optimistična. Sporazum o poštenijem oporezivanju svih tvrtki koje godišnje uprihoduju više od 750 milijuna eura potpisale su sve članice kluba G-20, sve članice Europske unije i ukupno 136 država svijeta. Porezna stopa za megakompanije prijavljene u tim zemljama više ne smije biti niža od 15 posto. Za taj je broj agitirala vlada SAD-a.
– Dijelim umjereni optimizam. Ovo je prilika kakva se javlja jednom u generaciji. Učiniti međunarodni porezni sustav poštenijim. To je prilika da zemlje povećaju svoje prihode i usmjere ih za istinsko poboljšanje života svojih građana tijekom oporavka od krize uzrokovane covidom, rekao je državni tajnik SAD-a Antony Blinken.
Predsjednik SAD-a Joe Biden podsjetio je da je porezna nepravda mnogo starija od problema povezanih s pandemijom.
– Američki radnici i porezni obveznici desetljećima su izvlačili deblji kraj u sustavu koji je pogodovao multinacionalnim korporacijama nagrađujući ih za to što prebacuju poslove i profite na druge kontinente, rekao je.
150 milijardi dolara poreza više svake godine
Prema novim pravilima porezne igre, Amazon, Google, Facebook i brojne druge multinacionalne kompanije koje su imale praksu registrirati se u manjim državama s malim porezima na dobit, sada bi, prema izračunima OECD-a, diljem svijeta trebale platiti oko 150 milijardi dolara poreza više. Svake godine.
– Ovaj sporazum preduvjet je za istinsku poreznu revoluciju u 21. stoljeću. To je doista porezna revolucija, jer mi od ovog nećemo odstupiti. Divovske digitalno-tehnološke tvrtke plaćat će poštenu stopu poreza u zemljama u kojima ostvaruju profit, uključujući Francusku, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire.
Optimizam zagovornika reforme proizlazi iz činjenice da su sporazum o prilagodbi digitaliziranoj ekonomiji potpisala i neka od ključnih poreznih utočišta kao što su Estonija, Mađarska i Irska, koja je na uvođenju nižeg poreza na dobit temeljila svoje ekonomsko čudo u 21. stoljeću.
– Tvrtke za direktna ulaganja i druge s kojima sam razgovarao zadržale su, prema mom iskustvu, pozitivno stajalište prema Irskoj. Mi i dalje stabilno privlačimo velika ulaganja u širokom spektru: biološkim znanostima te digitalnim i drugim tehnologijama, rekao je predsjednik vlade Irske Micheál Martin.
Na odgovor moćnih korporacija tek se čeka. Pritom od 140 država koje su bile uključene u pregovore sporazum nisu potpisale četiri: Nigerija, Kenija, Pakistan i Šri Lanka.
Izvor:hrt.hr