Prioritetno želimo kreirati mjere koje će aktivirati sve potencijalne segmente domaće radne snage, a tek se onda okretati uvozu radnika, sa svim mjerama treba krenuti odmah, a ne čekati proljeće, kaže Ostojić.
Vrlo je izgledno da će pitanje nedostatka kadrova biti najveći problem hrvatskog turizma 2022. godine, ali i niza idućih godina. Ovaj strukturni problem eskalirao je ove godine potaknut pandemijom, unatoč činjenici da su Vladine mjere spasile jako velik broj radnih mjesta i unatoč činjenici da bi sezonu bez njih bilo puno teže odraditi. No, usprkos tome, već su ove godine ostali zatvoreni brojni restorani i konobe zato što vlasnici nisu na vrijeme mogli naći radnu snagu koju se tražilo svijećom. I velike hotelske kuće imale su problema, pa su i neki hoteli cijele godine ostali zatvoreni uslijed nedostatka kadrova. I to unatoč činjenici da se u srpnju i kolovozu u praktički svim destinacijama tražio krevet više te da bi i ti objekti vrlo vjerojatno bili solidno popunjeni.
Najtraženija zanimanja
Glavna sezona je završila i hotelijeri se već sada okreću 2022. godini. Da potražnja za kadrovima u turizmu ne jenjava pokazuju i informacije s različitih burzi rada, pa tako potražnja za turističkim i ugostiteljskim djelatnicima peti mjesec zaredom nadmašuje pretpandemijsku razinu. Najtraženija zanimanja u kategoriji »turizam i ugostiteljstvo« su konobar/barmen, kuhar, pomoćni kuhar, pomoćni radnik u kuhinji, sobarica/spremačica te recepcionar, s tim da najviše plaće u turizmu imaju šefovi kuhinje, i to oko 10.600 kuna, menadžeri ugostiteljstva oko 8.300 kuna te pizza majstori oko 6.800 kuna.
Za razliku od prošle jeseni, većina turističkog sektora više ne može računati na mjere za zaposlene, a problema s kadrovima imaju i u nama susjednim turističkim zemljama, što posljedično, obziorm na to da u pravilu nude i veće plaće, otvara mogućnost da se dobar dio ljudi odluči na rad izvan Hrvatske. Jer, u Austriji su, primjerice, plaće osjetno veće, a Austrijanci imaju i zimsku i ljetnu sezonu. Sada u posezoni studenti se vraćaju na fakultete, sezonci odlaze, pa su neki objekti zatvarani i prije vremena.
Govoreći o aktualnoj situaciji s kadrovima u turizmu, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), kazao je da je to za iduću sezonu najveći izazov.
– Već smo početkom rujna uputili dopis na četiri ministarstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo rada, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija, u kojemu smo predložili određene aktivnosti vezane za pitanje kadrova. I to upravo stoga što smo svjesni da će nam za iduću sezonu, za koju se svi nadamo da će biti na razini normalne turističke godine, nedostajati između 30 i 35.000 ljudi, ukazao je na ovaj problem Ostojić, dodajući da se 2019. godine uvezlo nešto više od 20 tisuća djelatnika iz drugih zemalja, uglavnom Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.
Ministarstvima su, doznajemo, predložene neke aktivnosti, prije svega oko zadržavanja sezonaca. S obzirom na to da je jasno da će većina hotela tijekom zime biti zatvorena, predložilo se da se u toj mrtvoj sezoni odrađuju nužno potrebne edukacije te da bi se njima već sada ponudio ugovor o radu koji bi istekao najranije 30. rujna 2022. godine. U tom bi se razdoblju sezonci tri ili četiri mjeseca ustvari educirali i 1. ožujka ili 1. travnja, kad krene predsezona, počeli raditi. To je jedna od predloženih mjera, uz koju se predlaže i povećanje cenzusa za ostvarivanje prava na olakšice na dijete s 15.000 na 30.000 kuna, a tu su i mjere kojima se nastoji olakšati zapošljavanje kadrova.
– Tržište rada želimo učiniti atraktivnim, s glavnim ciljem da nam ljudi ne odlaze van, jer prema informacijama koje dobivamo neki hoteli u Italiji, Austriji, Njemačkoj, pa i Švicarskoj neće se otvoriti zbog nedostatka radne snage. I kod nas ove godine neki hoteli nisu otvoreni iz istog razloga. Činjenica je da praktički do polovine lipnja nitko nije znao da će sezona biti ovakva, tako da je bilo izuzetno teško planirati kadrove, dok se u standardnim godinama već u ovo vrijeme kreće s planiranjem, rade intervjui s potencijalnim sezoncima, traže djelatnici i na sajmovima poslova u našoj zemlji i susjednim zemljama. To je sve za ovu godinu izostalo. Godine iskustva su pokazale da je administrativni okvir izdavanja radnih dozvola i zapošljavanja jednostavno neprimjeren današnjem dobu. Moramo brzo reagirati, a ne čekati tri, četiri tjedna, pa i više na radnu dozvolu. No, osnovna je poruka da prioritetno želimo kreirati mjere koje će aktivirati sve potencijalne segmente domaće radne snage, a tek se onda okretati uvozu radnika, kazao je direktor najvećeg sektorskog udruženja u Hrvatskoj, istaknuvši da sa svim mjerama teba krenuti odmah, jer čekati proljeće je prekasno.
Dodatni posao
Na tome se radi i s drugim strukovnim udrugama, jer je ovo pitanje u konačnici preduvjet realizacije iduće turističke sezone u okvirima koji su mogući zbog, svi se nadaju, ponovo jake tržišne potražnje. I to ne samo za iduću godinu.
– Ukoliko zajedno s Vladom i resornim ministarstvima uspijemo realizirati veći dio naših prijedloga, vjerujem da možemo aktivirati veliki segment domaće populacije, od studenata, do umirovljenika. Ili takozvanog drugog dohotka. Tu postoje neke inicijative po uzoru na vaučere u poljoprivredi. Svi znamo da su u turizmu špice vikendima, pa zašto nekome tko želi raditi ne omogućiti, da pored svog osnovnog posla, odradi 20-ak sati tjedno, potpuno legalno uz plaćena sva davanja. To isto tako može biti jedan od izvora dodatne radne snage.
U SAD-u, primjerice, u hospitality industriji ne rade samo studenti koji se obrazuju za ta zanimanja, već mogu raditi i ostali, dok je kod nas zakonodavni okvir ipak više ograničavajući nego stimulirajući. Dakle, mi moramo napraviti administrativni okvir za tržište rada da svakome tko želi raditi u turizmu, ali i uopće, to na jednostavan način bude omogućeno. Naravno, uvijek legalno, s papirima, zaključio je Ostojić.
Izvor:novi list