Europa već drhti zbog energenata, ne zna se hoće li iduća zima biti obilježena poskupljenjima pa i teškoćama u nabavi energenata. To je ponovno u jednadžbu ubacilo nuklearke. U srpnju je Slovenija pokrenula postupak izgradnje novog reaktora u Krškom. A posljednjih se tjedana pojavila pro-nuklearna inicijativa u Europskoj uniji, kojoj se pridružila i Hrvatska.
U betonskoj kupoli – reaktoru, nuklernom fisijom, izgara četverometarska šipka nukleranog goriva uranija. Tek 32. šipka u skoro četiri desetljeća Nuklearne elektrane Krško. Golema energija iz paroturbine, kroz kablove, uz tiho zujanje, ide u šumu dalekovoda. Napaja petinu Slovenije i desetinu Hrvatske, navodi HRT.
Za malo više od godinu dana, 1. siječnja 2023. istječe redovni rok trajanja ovog čuda američke Westinghousove tehnologije. Ljubljana čini sve kako bi produljila rad Krškog za još 20 godina. A, u međuvremenu, sagradila bi i “drugi blok”, zapravo novu nuklearku koja bi trajala sljedećih 60 godina.
Slovenski ministar infrastrukture Jernej Vrtovec u srpnju je pokrenuo proceduru za novu nuklearku. Izdao je “energetsku dozvolu”, što je prvi korak u dugom nizu papira. Slovenija prije kani zatvoriti termoelektranu TEŠ na ugljen iz kojega sada dobiva čak četvrtinu struje.
– Sve pripremamo za godinu 2033. Tada bismo nedostatak 28% energije lako nadomjestili drugim blokom nuklearke. Stoga, vodit ćemo raspravu u smjeru da bi drugi blok nuklearke, ako se građani Slovenije suglase, počela s radom 2033. ili 2034, rekao je Vrtovec.
– Zagovornik sam nuklearne energije jer želimo dosegnuti sve ciljeve koje smo sebi zadali u EU-u oko dekarbonizacije društva. U tome je ključna nuklearna energija. Znate da nemaju sve države Unije jednaka polazišta. Nemaju sve države Unije dovoljno potencijala u obnovljivim izvorima energije. Slovenija nema veliki potencijal za vjetroelektrane. Jedina mogućnost da budemo energetski neovisni i jedina mogućnost da postignemo sve ciljeve zaštite okoliša je nuklearna energija, naglasio je Vrtovec.
“Novo Krško” stajalo bi navodno 8 milijardi eura. U krugu postojećeg gradi se skladište visoko radioaktivnog otpada. Tu ostaje zauvijek. Polovina onog srednje i nisko radioaktivnog otpada treba se podijeliti i sigurno pohraniti kod susjednog slovenskog sela Vrbina te u Hrvatskoj u vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, kod Dvora. Sad ga nema puno, ali bit će, kad krene razgradnja postojećeg Krškog.
– Mi smo zainteresirani za stabilan, dugoročan izvor električne energije kakav Hrvatska primjerice sada ima i nadamo se da će imati do 2043. godine iz Krškog. Ako dođe do izgradnje drugog bloka, jasno smo komunicirali drugoj strani na razini HEP – Geni, trenutni suvlasnici Krškog, našu volju da sudjelujemo u tom financiranju i u konačnici u korištenju tog izvora električne energije. Isto tako jasno smo komunicirali i mađarskoj strani našu želju da, naravno nakon pregovora po komercijalnim uvjetima, imamo stabilan izvor dobave i iz njihove elektrane, objasnio je hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Da bi postojeće Krško dobilo dozvolu za dodatnih 20 godina rada mora ishoditi novu studiju utjecaja na okoliš. Nije to samo napisati novi dokument.
– Osnovna tehnologija za proizvodnju ostaje jednaka. Spomenuti program nadgradnje sigurnosti ustvari je investiranje i ulaganje u nova rješenja i nove sustave koji se stavljaju u funkciju upravo iz razloga ekstremnih malo vjerojatnih prirodnih događaja. Taj se program provodi zadnjih 10 godina i ima vrijednost oko 350 milijuna eura, istaknuo je predsjednik Uprave NEK-a Simon Rožman.
– Temelji se na iskustvima iz Japana iz 2011. Prirodne pojave koje možemo očekivati ovdje jesu potresi i potencijalne ekstremne poplave u blizini, ostale ekstremne vremenske pojave te slučajevi poput pada komercijalnog zrakoplova. To su sve scenariji koji su uzeti u obzir, dodao je.
Inženjer Rožman objašnjava kako je nuklearka za vrijeme zagrebačkog, pa petrinjskog potresa automatski zaustavila rad i provjeren je rad svih vitalnih dijelova. Kaže, Krško je građeno da izdrži i 8 i 9 stupnjeva po Richteru, a tako jakih potresa u nas ipak nema.
Krško je blizu Zagreba, ali i Austrije. Vlada u Beču velika je protivnica bilo kakvih produljenja rada nuklearki ili gradnje novih u svojoj blizini. A ministrica zadužena za okoliš dolazi iz stranke Zelenih koji čuvaju koaliciju većinskih Narodnjaka.
– Austrija je uvjerena da nuklearna energija nije dio budućih rješenja. Poštujemo izbor svake države i izbor energetske politike, ali u Austriji raste zabrinutost zbog posljedica mogućih nesreća koje bi teško pogodile Austriju. Nismo uvjereni samo da je nuklearna tehnologija prošlosti i to opasna tehnologija, nego da je i iznimno skupa. Imamo bolje, jeftinije, zelene opcije, naglasila je austrijska ministrica za zaštitu okoliša Leonore Gewessler.
Slovenski Savez ekoloških pokreta tvrdi – nuklearke u svijetu grade samo Amerikanci, Francuzi, Rusi, Kinezi i Korejci. A Ljubljana, zapravo, poput Ukrajine, kani kupiti zastarjelu tehnologiju iz američke Južne Karoline. I da nova nuklearka stoji čak 15-20 milijardi eura! U parlamentu, kao i u društvu, po tom pitanju svi šute i slažu se.
– U Sloveniji je nuklearni lobi vrlo moćan. Više od 20 milijuna eura namijenjeno je za promidžbu 2. bloka. Kupuju sve, od medija, nevladinih organizacija do političkih stranaka. Sve dobro plaćaju, misli predsjednik Saveza ekoloških pokreta Slovenije Karel Lipič.
– Proizvodnja električne energije iz nuklearnih elektrana je neugljična. To je jedna napredna tehnologija koja, nažalost, ima taj krimen atomske bombe. Ima nažalost i taj teret nuklearnih akcidenata, istaknuo je dr. sc. Julije Domac, energetski stručnjak iz Hrvatske.
U ovoj regionalno-nuklearnoj priči svi su u pravu. Klima se mijenja i sve se vlade trude izbaciti fosilna goriva iz uporabe. Nuklearke ne zagađuju zrak. Pola struje proizvedene iz “neugljičnih” izvora danas dolazi iz nuklearki. Druga polovina iz obnovljivih izvora. Ali, kad se jednom dogodi Černobil ili Fukushima trese se cijeli svijet. Pa i Njemačka odlučuje zatvoriti svojih preostalih šest nuklearnih elektrana. Učini li to debelo će podbaciti u dosezanju klimatskih ciljeva do 2030.
Pa 25 vodećih intelektualaca, među njima i zeleni, prošloga tjedna šalju javni apel da to ipak ne učini. I tako ukrug.
Izvor: narod.hr/hrt