Prava zaposlenika i poslodavaca, rad na određeno vrijeme, od kuće, preko digitalnih platformi – u fokusu su prijedloga novog Zakona o radu upućenog socijalnim partnerima. Njime su nezadovoljni i poslodavci i sindikati, pa se očekuje burna rasprava.
Damir Zorić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca, večeras je u središnjem HTV-ovom Dnevniku rekao da se ZOR mijenja i stoga što Hrvatska mora implementirati dvije europske direktive koje su, kako je rekao, proradničke – i neka su.
– Zakon će urediti i treba urediti rad na daljinu. To je plod suvremenog tehnološkog razvitka. Sve veći broj hrvatskih tvrtki i poslodavaca, odnosno zaposlenika, prakticira rad na daljinu, ali način na koji se predvidjelo to uređenje ne odgovara onome što je suvremena potreba, rekao je Zorić.
Dodao je da u zakonu ima jako puno nejasnoća. Što se tiče plaćanja naknada nekih troškova zbog rada od kuće, rekao je da se ne uzima u obzir da je još uvijek u najvećem broju slučajeva rad od kuće zapravo neka vrsta benefita.
Zorić je također rekao da su okupili široku radnu skupinu profesionalaca, ali da u nacrtu ne vide ništa ili vrlo malo toga od njihova polugodišnjeg truda i rada, te da stoga nisu zadovoljni.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je da poslodavci trebaju sudjelovati u plaćanju režijskih troškova.
– Oni su to trebali i do sada, rekao je Sever.
– Ono što je pomalo neobično i za čuti je ovaj stav poslodavaca gdje kažu – radnik bi trebao biti zadovoljan što radi od doma pa bi to trebao još dodatno i platiti. Još malo pa ćemo doći do varijante da bi trebao dodatno platiti samim time svoje pravo da negdje radi. Jasno je da, u trenutku kad poslodavac uputi radnika raditi od kuće, da mu treba dati dodatak ugovora o radu, što se već sada i u ovome prijedlogu skida na razinu da do 30 dana zbog izvanredne okolnosti, a između ostalim je tu pobrojena i pandemija, potres, poplava i slično, da poslodavac i bez dodatka ugovora o radu može uputiti radnika raditi od doma, a pri tome uopće ne zna kakvi su mu uvjeti, rekao je također.
Sever je dodao da je niz ljudi bio prisiljen raditi od doma tako da su radili iz kupaonice ili hodnika jer nemaju uvjete za rad.
– I sad bi još na kraju krajeva radnik podmiriti i te troškove koje povećano ima, rekao je Sever, dodavši da bi vlasti trebale poslodavce osloboditi poreza na taj dio koji će platiti radniku kao trošak.
Fleksibilizacija ugovora
Zorić je rekao da radnici i poslodavci nisu suprotstavljene strane te da je to gledanje davno prevladala povijest.
Zorić je također rekao da je visok postotak ugovora o radu na određeno vrijeme posljedica rigidnih ugovora o radu te da ih apsolutno treba fleksibilizirati u smislu zakonodavstva prisutnog u razvijenim europskim zemljama.
– Neki prigovori koji se na to stavljaju da naši ljudi kao zbog toga idu jer ih mi sad hoćemo ovdje nešto… Pa zašto onda idu – a idu, nažalost – u zemlje koje upravo imaju fleksibilizirane ugovore o radu? Mi bismo samo htjeli imati zakon po europskoj mjeri, rekao je Zorić.
– Zato što tu fleksibilnost u krajnjoj liniji rješava tamo kolektivni ugovor pa tamo dobiju sigurnost, a uz sigurnost dobiju i veća primanja. Ovdje upravo ta fleksibilnost i niska primanja otjeraše veliki dio ljudi, posebice mladih, jer u Hrvatskoj nemaju svoje budućnosti, rekao je Sever, poručivši da sindikati neće, ne mogu i ne smiju dopustiti da se ide u daljnju fleksibilizaciju, te da to ne bi smjeli dopustiti ni svi oni koji drže ruku na srcu kad slušaju hrvatsku himnu.
Upozorio je i da će daljnja fleksibilizacija umoriti i ovo malo mladih ljudi koji bi ostali.
– Ogromnu zaštitu smo imali nekada u bivšem sistemu, a taj sistem je propao, a fleksibilizacije uopće nije bilo, a tamo gdje ti ljudi idu fleksibilizacija je itekako prisutna, uzvratio je Zorić.
– Tamo imaju i sigurnost i veća primanja, odgovorio mu je Sever.
– Jasno da imaju, jer više rade, poručio je Zorić.
Prijedlogom novog Zakona o radu nezadovoljni i poslodavci i sindikati
U mnogim informatičkim tvrtkama radilo se “od kuće” i prije pojave koronavirusa, pa tako i u ovoj. I bez slova zakona sve dobro funkcionira, jer je poslodavcu najvažnije zadovoljstvo radnika. Prema prijedlogu zakona, predviđa se da bi poslodavac zaposleniku koji radi od kuće plaćao dio režija. No zaposlenicima su plaćeni topli obrok i prijevoz i dok rade od kuće.
– Kroz nekakav iznos koji je oko 760 kuna mjesečno može se pokriti nekakav višak troškova koje imaš kod kuće, koji ustvari nije velik, jer ako imaš centralno grijanje, struju i flat internet, ti nemaš neku veliku razliku u režijama, rekao je Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave Poslovne inteligencije.
Poslodavci smatraju da zakon dodatno regulira ionako već preregulirano pitanje evidencije radnog vremena koje, baš kao i mjesto rada, treba biti fleksibilno.
No posljednjih godina ipak najveći problem u Hrvatskoj postalo je zapošljavanje na određeno vrijeme. Po tome smo rekorderi u europskim razmjerima.
– Moramo biti svjesni da smo prvi u Europi, ili posljednji, s koje strane god gledali, po broju ugovora na određeno vrijeme, po broju radnika koji prekarno rade posao. Tu moramo učiniti zaista snažne iskorake da zaštitimo i učinimo izvjesnost radnog mjesta na višem nivou, rekao je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Neće više biti moguć višegodišnji rad na određeno u tvrtkama istog vlasnika. Regulirat će se i rad preko digitalnih platformi. Zakon otvara na velika vrata i mogućnost povećanog prekovremenog i dodatnog rada, što u sindikatu smatraju lošim.
– Radi se o tome da se i ovako preizrađene ljude, koji su prisiljeni raditi ili prekovremeno ili u dodatnom radu zato što ne zarađuju da bi od redovnog rada mogli živjeti, gura u područje prekovremenog rada, bilo dodatnoga rada, da bi dodatno poboljšali svoje kućne proračune, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske.
O prijedlogu će uskoro razgovarati socijalni partneri, očekuje se brušenje detalja, a zakon bi trebao biti prihvaćen u prvom dijelu iduće godine.
Izvor:hrt.hr