Iako imamo zaštitu, a to je s jedne strane prebolijevanje, a s druge cijepljenje, mi smo trenutno u mrtvoj utrci – hoćemo li se zaštititi primarno cjepivom, ili ćemo pustiti da se to desi samo prebolijevanjem, ali će u tom slučaju neki ljudi završiti fatalno, kaže mr. sc. dr. med. Siniša Skočibušić, infektolog.
S direktorom Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, razgovarali smo o sve izvjesnijem uvođenju restriktivnijih epidemioloških mjera u većem bh. entitetu, koliko je propalo cjepiva, gdje će biti uništene i koliko će to koštati proračun Federacije BiH, kako će se virus ponašati tijekom zime, piše Faktor.ba.
– Četvrti val pandemije je u toku i on će duže trajati. Prema zadnjim podacima, sedmodnevna incidenca na 100.000 stanovnika je 141,36, što je poprilično visoka brojka i određeni problem. Posebno bih istakao Tuzlansku, Bosansko-podrinjsku, Hercegovačko-neretvansku, Zapadnohercegovačku i Sarajevsku županiju, kao one koji imaju incidencu oko ili više od 150 na 100.000 stanovnika, što je prema javno-zdravstvenim kriterijima, koje smo usvojili na Kriznom stožeru FBiH, a Vlada FBiH potvrdila, vrijeme kada bi trebalo uvoditi određene restriktivnije mjere. No, oni koji bi trebali donijeti te mjere još se ne odlučuju na to. Vidimo da je broj hospitaliziranih u bolnicama kontinuiran i to je najbolji pokazatelj koliko je opterećen zdravstveni sustav. Također, broj novopotvrđenih i smrtnih slučajeva je u porastu – navodi dr. Skočibušić.
Kažete, trebalo bi uvoditi restriktivnije mjere. Što pod tim konkretno mislite?
– Možemo ih zvati kako god hoćete – restriktivne, optimalne, fleksibilne. Ja bih ih nazvao europskim, a to podrazumijeva uvođenje dokazivanja da je osoba ili cijepljena ili preboljela zarazu u skorije vrijeme ili se testirala, a test je negativan. Dakle, sustav koji vlada u cijeloj Europskoj uniji, a počeo prije desetak dana i u Srbiji, mislim da će se morati uvesti i kod nas. Zašto bi mi bili otok ili “covid-putovnica free zona” u odnosu na cijelu Europu.
Gdje će se najprije uvesti covid-potvrde?
– Jutros smo na Kriznom stožeru raspravljali – gdje početi s takvim mjerama? To je još predmet razgovora, ali je izvjesno da bi to mogle biti zdravstvene i socijalne ustanove, institucije obrazovanja u zdravstvu. Činjenica je sljedeća – ako želite ići na pregled u zdravstvenu ustanovu tada morate ponijeti negativan covid-test ili dokazati da ste cijepljeni. No, to vam ne garantira da ćete tamo naići na zdravstvenog radnika koji je cijepljen.
Početkom pandemije virus nije napadao mlade. Sada među tom populacijom ima sve više zaraženih.
– Virus mutira kroz vrijeme. Ako je smrtonosan, pobit će sve ljudi. Ovaj virus nije smrtonosan da djeluje fatalno na sve zaražene, kao što je to slučaj s visokozaraznom ebolom. On ostavlja određeni broj ljudi koji će nastaviti biti njegovi domaćini i dalje ga nositi. Na Kriznom stožeru iznesen podatak sekvencioniranja s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Kod nas je sve delta varijanta koja očigledno napada i mlađe. Vjerojatno je da će u narednom periodu doći nova genetska varijanta koja će možda biti otporna na cjepiva koja imamo i tražiti novi krug ljudi, mlađe, starije, neke nove receptore u nama kako bi virus i dalje živio.
Hrvatska i Srbija tjednima dnevno bilježe veliki brojke novozaraženih i preminulih. Hoće li se to i kako reflektirati na BiH u narednom periodu?
– Ako pandemija bijesni u Srbiji i Hrvatskoj, sigurno je da će se to desiti i kod nas, a naš stupanj cijepljenja, koji je trenutno oko 25 posto, ne garantira kolektivni solidarni imunitet za što je potrebno više od 80 posto imuniziranih. Volio bi ne biti prorok s lošim vijestima, ali sloboda koja vlada na granicama doprinijet će porastu oboljelih, a to nam pokazuju i izvještaji koji iz tjedna u tjedan rastu.
BiH je po broju smrtnosti prva u Europi, a druga u svijetu. Inače, tijekom cijele pandemije visoko smo na svjetskoj listi kada je riječ o broju preminulih od COVID-19.
– Veliki broj umrlih od COVID-19 ili s COVID-19 specifikum je za sve zemlje koje su nastale iz bivše Jugoslavije. Više je razloga za to. Jedan je sigurno način prijavljivanja smrtnog ishoda, drugi je način organiziranja zdravstvenog sustava i njegovog odgovora na pandemiju. Treći je nedostupnost zdravstvenog sustava, jer su bolnice tijekom pandemije bile zatvorene, sve druge bolesti prethodnih mjeseci nisu se dovoljno kontrolirale. Zbog svega toga na zapadu se sada rade novi načini izvještavanja i to se zove “excess mortality” (višak smrtnosti). Mi trenutno radimo takvu studiju. Objasnit ću vam – računa se koliko bi u pojedinom razdoblju godine u proteklih nekoliko godina otprilike umrlo ljudi. Potom se računa – koliko je ljudi umrlo u 2020. godini po istim tim razdobljima. Europska unija to redovno radi. Onda se gleda – je li dodatno ljudi umrlo više nego što bi inače umiralo. Često možemo čuti: “umiru stari koji bi ionako umrli”. Bi, ali kad dobiju COVID-19 onda im je disanje otežanije, i pritisak, i srce, i onkološka bolest i sve druge bolesti koje se uz COVID-19, dodatno pogoršaju.
Kako protječe proces cijepljenje u FBiH? Jeste li zadovoljni postotkom potpuno cijepljenih?
– Jednom dozom cijepljeno je oko 25 posto ljudi, a broj potpuno cijepljenih približava se toj brojci. Ono što nas čini nesretnim, jeste broj prvih doza, dakle, ljudi koji su se odlučili cijepiti, tjedno iznosi od pet od šest tisuća. To je za FBiH malo i time nećemo nikada ostvariti postotak od 80 posto imuniziranih. Nije mi jasno, zašto se sada kada imamo gotovo sva cjepiva i dovoljno doza, ljudi ne žele se cijepiti i time prepuštaju sudbini ili nekoj većoj sili da odluči – hoćemo li preživjeti ili nećemo!? Znamo da je smrtnost veća nakon 60-te godine, ali umiru i mlađi. Nije jasno ovakvo ponašanje građana, prevashodno što nemamo zabilježenih vrlo teških nuspojava sa smrtnim ishodima. Zabilježene su blaže nuspojave, poput crvenila na mjestu aplikacije, bol u ruci, temperatura, slabost koja traje dva-tri dana. No, to su pojave koje ne ostavljaju trajne posljedice na zdravlje. Nakon svega, pitanje koje se nameće jeste – zašto naši građani odbijaju, a stanovnici zemalja Europske unije prihvaćaju cjepivo!?
Koliko je u ovom trenutku cjepiva propalo i kakva je dalja procedura s tim infektivnim otpadom?
– Pandemijska cjepiva pakirana su tako da je u jednoj ampuli deset doza i njihov rok trajanja uglavnom je oko pola godine. Dok izađu iz tvornice, dobiju svu dokumentaciju i budu prevezene na odredište, treba oko mjesec. Dakle, kad bi mi direktno iz tvornice dobivali, rok tim cjepivima bio bi pet mjeseci. Nažalost, mi smo dobivali donacije sa skraćenim rokom, dva, tri mjeseca, neke smo čak morali i odbiti, jer im je rok brzo istjecao, a mi ih nismo mogli u tako kratkom vremenu podijeliti. Najviše je propalo AstraZeneca cjepiva, koja je jedno vrijeme bila izložena i medijskoj, marketinškoj, farmaceutskoj kampanji da tako kažem, što se odrazilo i na našim prostorima. Ljudi jednostavno nisu željeli to cjepivo.
Stanje je takvo, kad se svi domovi zdravlja preberu, vjerojatno će propasti oko 300.000 AstraZeneca cjepiva i nešto Sinovac doza za čije će uništavanje biti potrebno nekoliko desetaka tisuća KM, a novac će vjerojatno biti izdvojen iz proračuna FBiH. Cjepiva će biti uništene u inozemstvu, jer BiH nema industrijski pogon za uništavanje farmaceutskog otpada. Dakle, primamo donacije iz vana, a platit ćemo izvoz tih cjepiva u Austriju gdje će najvjerojatnije biti uništene.
U županijama je počelo cijepljenje i trećom dozom cjepiva protiv COVID-19. Koja je razlika između booster i treće doze cjepiva?
– Kad se završi cijepljenje protiv neke bolesti i naš nivo antitijela oslabi, onda se daje još jedna tzv. booster ili pojačivač doza. To radimo sada za hepatitis B. Daju se tri doze – prva u porodilištu, druga za mjesec i treća doza za šest mjeseci. Potom se za 10 do 20 godina, jer se radi o dugotrajnom i dobrom cjepivu, uradi titar ANTI-HBS, i ako je pao daje se booster doza. Treća doza daje se nakon druge, kako bi se postigao cjeloviti postupak vakcinacije. Neki će s dvije doze imati dovoljno antitijela, ali će obuhvat s tri doze biti sigurno veći čime će ljudi biti spremniji. To je ono na čemu ćemo u narednom periodu raditi više, jer se pokazalo da mRNK cjepiva ipak pružaju nešto kraću zaštitu. Zbog toga će biti potrebna ponovno cijepljenje.
Polako ulazimo u sezonu gripe. Koliko je Zavod za javno zdravstvo FBiH naručio cjepiva protiv influence?
– Županijski zavodi za javno zdravstvo i zdravstvene ustanove nabavljaju vakcine protiv gripe za potrebe stanovništva. Federalni zavod je izabrao da nabavlja cjepiva za zdravstvene radnike, a imamo ih oko 26.000. Prema potrošnji prošle godine, planiramo koliko ćemo nabaviti doza za ovu godinu. Tako ovog tjedna stiže 7.200 doza. Kako nama stižu, tako stižu i za druge ustanove koje su nabavljali cjepiva. Otprilike na području FBiH oko 45.000 doza cjepiva protiv gripe podijeli se. Cijepljenje uskoro počinje. Želim naglasiti da, iako je smrtnost od gripe manja nego od COVID-19, gripa je i dalje jedan od ozbiljnih uzročnika smrtnosti, naročito kod starije populacije i zdravstvenih radnika. Zato je vrlo važno cijepiti se.
U kom razmaku se mogu primiti cjepiva protiv COVID-19 i gripe?
– S obzirom na to da se radi o različitim mehanizmima djelovanja između dva cjepiva, načelno bi osoba mogla istodobno primiti obje doze i organizmu ne bi ništa bilo. Ali, struka preporučuje razmak od desetak dana samo zato da se mogu pratiti eventualne nuspojave.
Na kraju, kako će se situacija s pandemijom odvijati u narednom periodu? Kakva će biti zima?
– Neosporno je da boravak ljudi na otvorenom smanjuje prijenos kapljične infekcije. S druge strane, virus se lakše širi u zatvorenom prostoru putem aerosola. To znači da će stupanj prijenosa virusa u narednim mjesecima biti samo viši. Ako se ljudi ne budu cijepili, bojim se da, koliko god bolničkih odjela reorganiziramo, mi nećemo imati dovoljno kreveta, medicinskih sestara i doktora, koji su poprilično umorni, ali i kisika, lijekova. Zato bi zaista pozvao sve naše građane koji to do sada nisu, da se cijepe jer je to jedini put izlaska iz pandemije – poručio je dr. Skočibušić.
Izvor:faktor.ba