Broj umrlih od covida je, na dan Svih svetih, prešao vrtoglavih pet milijuna, od čega je 197.116 ljudi umrlo u posljednjih 28 dana. Worldmeter pokazuje da broj službeno prijavljenih slučajeva koronavirusa na svijetu iznosi 246,7 milijuna otkako je prvi put otkriven u kineskom gradu Wuhanu krajem 2019. Bilo je potrebno više od 110 dana da se od četiri milijuna smrtnih slučajeva dođe na pet milijuna što je, u usporedbi s porastom s tri na četiri milijuna, 20-ak dana sporije.
Prošlog četvrtka Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je na globalni porast broja slučajeva i smrtnih slučajeva prvi put u dva mjeseca. Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da je to uglavnom potaknuto stalnim porastom u Europi. ‘To je još jedan podsjetnik da je pandemija daleko od samog kraja’, rekao je Tedros, ističući da povećanje u Europi nadmašuje smanjenje u ostatku svijeta.
WHO procjenjuje da bi stvarni globalni broj smrtnih slučajeva od koronavirusa mogao biti dva do tri puta veći od službenih podataka, zbog neprijavljenih smrti kod kuće i onih u ruralnim zajednicama.. U SAD-u je zasad umrlo više od 745.800 ljudi, što ga čini zemljom s najvećim brojem zabilježenih smrtnih slučajeva. Slijede Brazil sa 607.824 zabilježenih smrtnih slučajeva i Indija s 458.437. Po stopi smrtnosti na milijun stanovnika prednjači Peru sa 5,963. a druga je, ni manje ni više nego, BiH sa 3,582. Slijede Bugarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Mađarska. Hrvatska je na, ne baš sjajnom, 18. mjestu sa 2,282, dok je Slovenija 17. Srbija je, u ovoj kategoriji, na zavidnoj 69. poziciji, ali zato je, po ukupnom broju trenutno zaraženih, na zastrašujućoj 14., odmah iza Indije. Na toj listi vodeće pozicije drže SAD, UK i Rusija.
Rusija također trpi najgoru fazu pandemije dosad. Samo prošlog tjedna ruske su vlasti izvjestile o najvećem broju dnevnih slučajeva i smrti od početka pandemije, s 40.096 slučajeva i 1.159 smrti samo na 28. listopada. Njemačka, unatoč niskoj smrtnosti, trenutno ima alarmantih 227,877 aktivnih slučajeva, dok je Poljska na 240,595. Crna Gora pak predvodi listu u kategoriji ukupnog broja slučajeva na milijun stanovnika. Interesantno, na vrhu su sve male zemlje; Sejšeli su 2., Andora 3., Gibraltar 5., a Slovenija 7. Hrvatska je 26. Najviše testiraju Danska, Gibraltar i Austrija. Od zemalja u regiji je u ovome najbolja Crna Gora na 58. mjestu, Slovenija na 82., Hrvatska na 89. i Srbija kao 91. BiH je 116.
Visoko zarazna Delta varijanta također je doprinijela povećanju stope zaraženih, hospitalizacija i preminulih u cijelom svijetu i postala dominantna vrsta covida, preplavljujući mnoge zemlje i mjesta koja su mislile da imaju virus pod kontolom, prenosi CNN. Bugarska i Rumunjska imaju neke od najgorih svjetskih stopa smrtnosti od covida, a njihove bolnice se teško nose s tim. Te zemlje također imaju najniže stope procjepljenih u Europskoj uniji.
Problematično je raditi usporedbu različitih zemalja kad je u pitanju nošenje s pandemijom. Ukupan broj smrtnih slučajeva je jedan način, ali ovaj parametar, stavljen van konteskta, može navesti na pogrešan zaključak. Koliko će testiranja neka država provesti će uvelike utjecat na broj preminulih. U Africi se, na primjer, zabilježio vrlo mali broj smrti u usporedbi s drugim kontinentima i tome je vjerojatno doprinjeo manji broj testiranih. Smrtnost od koronavirusa se također može mjeriti na različite načine: kao udio stanovništva (u Bugarskoj je najgore) ili kao udio ljudi koji pokazuju simptome (gdje prednjači Meksiko), objašnjava BBC.
I sami zdravstveni sustavi u različitim zemljama, kao i prosječna dob stanovništva, također će imati utjecaj; što su ljudi stariji, to su osjetljiviji na virus. Procjepljivanje je napravilo ogromnu razliku u broju ljudi koji su umrli u posljednjih šest mjeseci, ali nisu sve zemlje imale jednak pristup samom cjepivu. Samo 3,6 posto ljudi u zemljama s niskim prihodima je cijepljeno, kažu podaci Our World in Data Sveučilišta Oxford.
PIŠE PSD