Svakodnevni rast cijena hrane i životnih namirnica u BiH nemoguće je ne primijetiti. Kada pogledate pojedinačne cijene gotovo svih proizvoda, onda primijetite ili da je cijena veća ili da je ostala ista, ali je smanjena gramaža proizvoda, piše Večernji list BiH. Vlade entiteta ograničile su marže na neke od osnovnih životnih namirnica, međutim, to nije puno pomoglo građanima.
Neprimjetne uštede
Vlada FBiH je početkom travnja prošle godine donijela odluku o ograničenju marže na osam životnih namirnica, dok je Vlada RS-a sličnu odluku donijela početkom studenoga. Od travnja prošle godine na snazi je odluka federalne Vlade da marža u veleprodaji ne smije prelaziti maksimalnu visinu od šest posto, a u maloprodaji od osam posto na nabavnu cijenu. Zbog toga su inspektori imali pune ruke posla, ali kažu kako cijene osnovnih životnih namirnica ovise u najvećoj mjeri o zemlji u kojoj se proizvode.
– U 11 mjeseci utvrdili smo kako povećanje cijena osnovnih životnih namirnica nije od povećanja marži. Sve to diktiraju nabavne cijene s vanjskog tržišta. Većina naših tvrtki okrenuta je uvozu jer domaća proizvodnja u ovom trenutku ne može pratiti potražnju u našoj zemlji – kazao je za BHRT Elmir Ramić, glavni federalni tržišni inspektor.
Odlukom Vlade RS-a postojeće marže u prometu na malo, umjesto ranijih 10%, smanjene su na 8%, a marže u prometu na veliko, umjesto 8%, smanjene su na 6%. Kod proizvodnje farmaceutskih preparata i lijekova marža u prometu na malo smanjuje se s 20% na 18%, a marža u prometu na veliko s 8% na 6%. Marža je ograničena na sol, životinjsku mast, suncokretovo ulje i biljnu mast, margarin, pasterizirano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, kruh, šećer, hranu za dojenčad i hranu za bebe.
O kakvoj uštedi je riječ, najbolje se vidi ako usporedimo koliko je novca sada potrebno izdvojiti za ovih desetak proizvoda, a koliko je bilo prije ograničavanja marži.
Izračunao je to portal capital.ba.
Ranije je trebalo izdvojiti 33 KM, pod pretpostavkom da se kupuje po jedan proizvod ili komad u osnovnom pakiranju, a sada 32,05 KM, što znači da je to ušteda jedva dovoljna da se kupi pakiranje od pola kilograma soli.
Preciznije, na utrošenih 100 KM Vlada RS-a svojim je građanima uštedjela dvije marke, odnosno ni litru gustog jogurta koji u trgovinama stoji u prosjeku 2,20 KM.
Ulaganja u proizvodnju
Međutim, treba imati u vidu da se ograničavaju samo marže te da vlast nema kontrolu nad cijenom proizvoda. Više je čimbenika na koje BiH kao država nije mogla utjecati. BiH je ovisna o uvozu hrane iz inozemstva, tako da, ako se dogode bilo kakve promjene u cijenama na svjetskom tržištu, i kod nas će doći do promjena.
Aktivisti za zaštitu potrošača mišljenja su kako odluka o ograničavanju marže nije dala značajne učinke. Rast cijena osnovnih životnih namirnica može se obuzdati samo ulaganjem u proizvodnju domaće hrane. BiH uglavnom uvozi hranu i cijene diktiraju tržište zemlje u kojoj je hrana proizvedena, cijene energenta i nameti prema državi. BiH je propustila izraditi strategiju razvoja poljoprivrede i sada se uvozi 80 posto hrane, što znači da nema kontrole nad njezinim cijenama. To su pogreške institucija BiH koje se nisu ozbiljno bavile prehranom svoga stanovništva i sada je to došlo na naplatu. Jedna prosječna plaća ide na hranu, što je mnogo više nego u europskim zemljama.
Cijene hrane u budućnosti će sve više rasti, a to se već sada događa te je stoga nužna što veća samoodrživost u njezinoj proizvodnji, bez obzira na to je li u pitanju konvencionalna ili ekološka proizvodnja, što je u krizi manje važno. Iz federalne Vlade ističu kako su u proračunu za ovu godinu povećali iznos sredstava za poljoprivredu i robne rezerve.
– Povećavamo poljoprivredu. Prebacujemo više od 100 milijuna jer vidimo kako ovisimo o hrani, a hrana je nešto što trebamo sebi osigurati u što većem postotku. Vidjeli smo da cijene divljaju i kod nas i u svijetu te smo onda predvidjeli 20 milijuna u robnim rezervama za cijene brašna, ulja i drugih namirnica – kaže federalni premijer Fadil Novalić. Ostaje za nadati se da će proizvodnja hrane u BiH krenuti uzlaznim trendom. Nažalost, zatvaranja farmi i odustajanje od proizvodnje posljednjih je godina bh. realnost.
Izvor:vecernji.ba