Ako mislite da ne možete pretjerati s vitaminima i mineralima, u krivu ste. Poseban oprez potreban je kod vitamina topivih u mastima jer se talože u organizmu, postaju toksični i izazivaju predoziranje.
Vitamini su organski spojevi koje nalazimo u hrani u vrlo malim količinama, ali neophodnima za život. Prema kemijskim svojstvima, dijelimo ih u dvije osnovne skupine – one topive u vodi i topive u mastima. U vitamine topive u vodi spadaju vitamini B i C skupine, dok su u mastima topivi vitamini A, D, E i K. Normalna prehrana pruža uravnotežen unos vitamina, a problem može nastati pri korištenju takozvanih dodataka prehrani.
– Nije dobro samoinicijativno uzimati velike količine vitamina. Najčešće ljudi posežu za vitaminom C, a znamo da se možemo zadovoljiti već s jednom pojedenom paprikom, dvije naranče, vrlo lako unesemo tu preporučenu dozu vitamina C. Ono što je bitno kod vitamina C naglasiti – da će, kada pojedemo određenu količinu više, naš organizam to apsorbirati. Međutim ako unosimo sto posto više, apsorpcija je upola manja. Ako unosimo dvjesto posto više, apsorpcija je svega dvadeset posto. Tako da s više ne radimo ništa dobrog našem organizmu, a u konačnici povezano je s većom mogućnošću stvaranja bubrežnih kamenaca, komentirala je Eva Pavić, rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb, za HTV-ovu emisiju “Zdrav život”.
Prekomjeran unos vitamina
Prekomjeran unos vitamina, posebno onih topivih u mastima, može rezultirati nizom poremećaja.
– One se očituju u utjecaju na gastrointestinalni sustav pa može rezultirati na primjer pojavom proljeva, mučnina. Isto tako moguć je utjecaj na krvni tlak. Kod nekih pacijenata to, istina, može biti njihov subjektivan dojam. Recimo ono što smo primijetili je pojačano lupanje srca. Kod vitamina topivih u mastima možemo razmatrati utjecaj na rad jetre, odnosno oštećenje jetre, s obzirom na to da se oni akumuliraju, odnosno mjesta pohrane tih vitamina jesu upravo masno tkivo i jetra, naglasila je Zrinka Šmuljić iz Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.
Sintetski beta-karoten
Potencijalna opasnost krije se i prilikom uzimanja dodatne količine beta-karotena.
– Karotenoidi su vrlo specifični. Oni su jaki antioksidansi. Znači dijelimo ih na karotene i ksantofile. Poznati karoteni su, uz alfa i beta karoten, i likopen koji je jak antioksidans. Znamo da nas antioksidansi štite od slobodnih radikala. Ali ono što moramo znati da sintetski beta karoten koji se uzima samoinicijativno kod trenutnih pušača može još povećati karcinogenezu. Tako da nikako nije preporuka uzimanje sintetskog beta karotena kod trenutnih pušača, kaže Pavić.
Samovoljnim korištenjem dodataka prehrani sami sebi činimo medvjeđu uslugu.
– Kad govorimo o uzimanju dodataka prehrani, zaista je jako bitno da čovjek najprije utvrdi postoji li zapravo manjak u njegovom organizmu. Dakle da laboratorijskim pretragama utvrdi koje su razine vitamina D, vitamina B12, vitamina A, vitamina E ili određenih mineralnih tvari, pa se onda na temelju tog nalaza uvede suplementacija. Tako da će suplementacija vitaminom D definitivno ići po preporuci liječnika. Zaista smo suočeni s brojnim proizvodima na tržištu koji se promoviraju. Naravno, ne mora značiti da su oni loši, samo je pitanje za koga su dobri i jesu li baš svima potrebni, objašnjava Šmuljić.
Kako ne bismo pogriješili, unos vitamina treba prilagoditi fiziološkim potrebama i stupnju tjelesne aktivnosti. Stručnjaci savjetuju da, ako smo zdravi i ako nam je prehrana redovita i uravnotežena, nema medicinski opravdanih razloga za unošenje dodatnih količina vitamina.
Izvor:hrt.hr