U organizaciji Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno i Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg, u srijedu je u prostorijama širokobriješkog muzeja otvorena izložba fotografija prvog livanjskog fotoamatera Mate Kaića “Svjetlopisi pod bosanskim nebom”.
Nakon izložbe u Livnu, Dubrovniku, Tešnju i Mostaru, priliku da pogledaju kadrove iščezlog života s početka 20. stoljeća dobila je tako i širokobriješka publika.
– U vrijeme kada je stanovništvo na našim prostorima živjelo uglavnom od stočarstva i poljoprivrede, Mato Kaić je sam iz knjiga izučavao proces fotografskog umijeća i složene tehnološke procese izrade fotografije. Kroz taj, za to vrijeme, neobičan hobi, Kaić je svakodnevnicu pretvarao u idilično bezvremensko postojanje i ostavio u baštinu neprocjenjivu dokumentarnu i umjetničku sliku jedne povijesne dionice Bosne i Hercegovine i Hrvatske – kazala je savjetnica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Željka Markov.
O fotografskoj ostavštini Mate Kaića, koja se čuva u livnjskom muzeju, gdje je pohranjeno 327 negativa i pozitiva na staklu, od toga 33 staklena dijapozitiva u boji, govorila je jedna od koautorica izložbe Ružica Barišić.
Istaknula je da je susret s takvim staklenim pločama u današnje vrijeme prava rijetkost, a još je veće iznenađenje spoznaja da su se takvi nosači fotografskog zapisa koristili u livanjskome kraju prije više od stotinu godina i da su se uspjeli sačuvati do danas.
– Kaićeve povijesno-etnografske fotografije iskazuju njegov istančan osjećaj za izbor motiva i postojeći trenutak, kao i izvanredan smisao za kompoziciju što pridonosi njihovoj umjetničkoj noti. On tako brižljivo odabire trenutak da je teško govoriti o pukim slučajnostima, nego je očigledno riječ o vrsnoći metiera. Fotoamateri su bili ti koji su se na početku 20. stoljeća za razliku od obrtnika, neopterećeni poslovnim zadatcima, mogli slobodno kretati i dati širi smisao tom novom mediju – dodala je Barišić.
Po njezinim riječima, fotografska ostavština Mate Kaića, nastala iz ljubavi i jednostavne potrebe da se fiksira i ovjekovječi trenutan odsječak zavičajne ljepote, nije značajna samo za livanjsku povijest, već pruža bolji uvid u do sada nedovoljno istražen bosanskohercegovački fotoamaterizam koji je pridonio razvoju umjetničke fotografije u Bosni i Hercegovini.
Izvor:pogled.ba