Nepobitna je i provjerljiva činjenica da Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ima ispravnu i važeću dozvolu za gradnju, odnosno da je nastavak gradnje zgrade HNK Mostar u potpunosti legalan proces za koji postoje sve zakonom propisane dozvole i odluke, stoji u pisanoj izjavi ravnatelja HNK Mostar Ivana Vukoje.
Vukoja u izjavi za medije, koju prenosi Hrvatski Medijski Servis, upozorava kako sudeći po javnim reakcijama na najave nastavka i dovršetka gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, određeni društveni i politički akteri u BiH još se uvijek nisu pomirili s činjenicom da Hrvati kao samosvjestan i konstitutivan narod imaju pravo na svoje nacionalne kulturne i umjetničke ustanove.
-Osvrnemo li se malo na povijest ove teme vidjet ćemo da takva i slična osporavanja traju već preko stotinu godina, još od 1896. godine kada su „Bratimstvo svetog Antuna“ i „Pjevačko katoličko društvo Hrvoje“ počeli u Mostaru graditi svoju prvu zgradu za kazališne predstave, pjevanje i balove. Tadašnja austrougarska vlast zbog političkih razloga nije dopustila da „Dom za društvene svrhe“, kako su ga oni zvali, i službeno dobije ime „Hrvatsko kazalište“, podsjeća Vukoja.
Stogodišnja nastojanja napokon su ispunjena 1994. godine osnivanjem Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Usprkos svim osporavanjima i negiranjima, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ušlo je u 28. godinu svoga postojanja i djelovanja te u ozbiljnu završnu fazu priprema za nastavak i dovršetak gradnje kazališne zgrade.
-Jedna od institucija koja opetovano reagira na najave nastavka gradnje zgrade HNK Mostar je Muftijstvo mostarsko Islamske zajednice u BiH. Tako je i 30. ožujka 2022. godine na službenoj stranici Muftijstva objavljen tekst „SAOPĆENJE ZA JAVNOST Povodom odobravanja nelegalne gradnje na lokalitetu Lakišića vakufa“. Iz navedenog je priopćenja razvidno kako je glavni motiv reakcije dvojice mostarskih muftija, Salema ef. Dedovića i Seida ef. Smajkića, želja za dobivanjem građevinske dozvole za Islamski centar Mostar u središnjoj gradskoj zoni. U toj želji, što se HNK Mostar tiče, ne bi bilo ništa sporno i nerazumljivo da se pri tom ne iznose neistine o pravu HNK Mostar da nastavi gradnju vlastitog objekta, ističe Vukoja.
Naime, naglašava ravnatelj HNK, nepobitna je i provjerljiva činjenica da Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ima ispravnu i važeću dozvolu za gradnju, odnosno da je nastavak gradnje zgrade HNK Mostar u potpunosti legalan proces za koji postoje sve zakonom propisane dozvole i odluke. S obzirom da se određeni osporavatelji prava HNK Mostar na nastavak gradnje pozivaju na odluke Gradskog vijeća Grada Mostara o zabrani gradnje u Središnjoj gradskoj zoni i navodno nepostojanje regulacijskog plana, sve zainteresirane javnosti, kaže, žele informirati o sljedećim činjenicama.
-Odluke 01-1101/99 iz 1999. godine i 01-02-22/02 iz 2002. godine koje su se odnosile na zabranu gradnje u središnjoj gradskoj zoni prestale su važiti donošenjem Odluke 01-02-320/10 koju je Gradsko vijeće Grada Mostara donijelo 1. 12. 2010. godine. U Odluci iz 2010. godine, u članku 8. jasno se navodi kako se u dijelu središnje gradske zone, u kojem se nalazi i zgrada HNK, dopušta nastavak gradnje za objekte koji posjeduju odobrenje za gradnju u skladu s pozitivnim gradskim propisima. Također, u članku se navodi i kako se zabranjuje gradnja novih objekata do usvajanja plana, a najduže u razdoblju od dvije godine.
S obzirom da HNK ima dozvolu za gradnju koja je, u skladu s pozitivnim gradskim propisima, izdana 1996. godine, očito je kako je Odluka iz 2010. godine potvrdila pravo Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru na nastavak gradnje objekta. Zabrana se gradnje, dakle, odnosila samo na nove objekte i samo u razdoblju od dvije godine, od 1. 12. 2010. do 1. 12. 2012. godine. S obzirom da u spomenutom razdoblju nije usvojen novi regulacijski plan, stari regulacijski plan donesen 1996. godine nastavio je biti važeći ne samo za stare objekte nego, od 1. 12. 2012. godine i za nove objekte.
Temeljem i u skladu s Provedbenim/regulacijskim urbanističkim planom dijela Centralne gradske zone koji je usvojen i objavljen Odlukom Općinskog vijeća Mostar broj 01-472-1/96 iz 1996. godine, urbanističke, građevinske i uporabne dozvole dobili su i: zgrada Vlade FBiH, zgrada INTEGRA, zgrada MINIPEX, Hercegovina Auto, Ministarstvo financija VM BiH… te je na navedenom području od 1996. godine do danas izgrađen cijeli niz objekata, napominje Vukoja. Dio dozvola je, ističe, iz razdoblja prije 1. 12. 2010. godine, a dio iz razdoblja nakon 1. 12. 2012. godine. Iz navedenog je očito kako se Regulacijski plan iz 1996. godine cijelo vrijeme primjenjivao na području dijela Središnje gradske zone za koji je usvojen, osim u razdoblju od 1. 12. 2010. do 1. 12. 2012. godine.
Činjenica kako HNK ima ispravnu i važeću dozvolu za gradnju dodatno je potvrđena Zaključkom Odjela za urbanizam i gradnju/građenje broj UP1-07/2-25-12059-1/16 iz 2018. godine, kojim je HNK Mostar zbog traženja izmjena u odobrenju za gradnju bio u obavezi platiti rentu u iznosu od 244.495 KM.
Nakon što je renta uplaćena, Odjel za urbanizam i gradnju/građenje Grada Mostara, pod brojem UP1-07/2-25-12059/16 donio je Rješenje o izmjeni pravomoćnog Rješenja Odjela graditeljskog i prostornog uređenja Općinskog vijeća Općine Mostar, broj 07-III-361-2150-1/95. Ovo je Rješenje postalo pravomoćno i izvršno u listopadu 2018. godine.
-Iz prethodno navedenog očito je i nepobitno kako HNK Mostar posjeduje ispravnu i važeću dozvolu za gradnju, stoga molimo Muftijstvo mostarsko da u skladu s izjavom u spomenutom priopćenju „Zvaničnici Islamske zajednice u svim prilikama iskazuju volju i htijenje da pomognu u izgradnji zdravijeg društva i boljeg životnog prostora za sve ljude, da se osjećaju jednakopravno i sigurno u svom gradu i svojoj zemlji.“ uvaži činjenicu legalnosti i legitimnosti Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru te da s nama započne graditi zdravije društvo i bolji životni prostor za sve ljude i narode u Mostaru i BiH. U tom duhu, raspravu o utemeljenosti pozivanja na hareme i vakufe u Središnjoj gradskoj zoni, ostavit ćemo za neku drugu prigodu, kaže ravnatelj HNK Mostar i dodaje:
Kako bi posvjedočili i primjerima potkrijepili opredijeljenost za suradnjom i uključivošću, Vukoja navodi i nekoliko činjenica o radu HNK Mostar.
-Na inicijativu i u produkciji HNK Mostar 2013. godine napravljena je predstava „Chick lit“ koja je stekla epitet prve poslijeratne svemostarske predstave.
Prvi put nakon rata devedesetih u jednoj predstavi zajedno su igrali glumci Hrvatskog narodnog kazališta, Narodnog pozorišta, Pozorišta lutaka te tek svršeni glumci s Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, a sve to pod redateljskom palicom tadašnje direktorice Mostarskog teatra mladih. S Narodnim pozorištem Mostar do sada smo realizirali četiri koprodukcijeske predstave, a imamo i potpisan važeći Sporazum o suradnji.
Koprodukcijsku suradnju u BiH ostvarili smo i s Bosanskim narodnim pozorištem iz Zenice, Sarajevskim ratnim teatrom (SARTR) te Narodnim pozorištem Republike Srpske. Više puta smo javno naglašavali kako mi jesmo Hrvatsko narodno kazalište, ali smo također i mostarsko i bosanskohercegovačko te da nam je želja i vizija postati suvremeno europsko kazalište. Između ostalog, i zato nam je, pored postojeće Male scene, potrebna i Velika scena sa svim pripadajućim sadržajima i tehničkim komponentama, koju ćemo izgraditi u sklopu dovršetka gradnje, ističe ravnatelj HNK Mostar.
O nastavku gradnje HNK Mostar, 27. ožujka 2022. godine, na „Svjetski dan kazališta“, govorilo se i na javnoj tribini Koalicije „Država“ u Mostaru. Adis Arapović, zastupnik u ZD Parlamenta FBiH, tom je prigodom izjavio kako Koalicija traži „zaustavljanje projekta izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, upravo nekoliko stotina metara odavde gdje je oborena tzv. Herceg-Bosna“.
-S obzirom da nije naveo niti jedan pravni argument zašto traži zaustavljanje projekta gradnje HNK Mostar, očito je kako se radi o političkoj, odnosno, politikantskoj i populističkoj izjavi, kaže Vukoja.
Smisao, motivaciju i svrhu spomenutog zahtjeva moguće je, dodaje, odgonetnuti iz drugog dijela izjave u kojem govori kako je „oborena tzv. Herceg-Bosna“. Iz toga bi se moglo zaključiti kako gospodinu Arapoviću i njegovoj Koaliciji smeta svaki oblik institucionalizacije hrvatske konstitutivnosti u BiH pa makar se radilo i o instituciji kulture i umjetnosti.
-Kada bi Koalicija Država mogla o tome odlučivati, očito je kako bi Hrvatima u BiH bila ukinuta ne samo konstitutivnost, odnosno pravo na nacionalni subjektivitet i specifične oblike političke autonomije, nego i pravo na kulturni identitet i kulturnu autonomiju. O neprihvatljivosti i radikalnosti takvih šovinističko-političkih zahtjeva može posvjedočiti i slijedeća činjenica. U Sjevernoj Makedoniji, pored Makedonskog narodnog kazališta, postoji i Nacionalna ustanova Albanski teatar te Nacionalna ustanova Turski teatar, kao i Roma teatar (Romski teatar). O svim ustanovama brine Ministarstvo kulture i sve se financiraju iz proračuna Sjeverne Makedonije, napominje ravnatelj HNK Mostar.
Stoga je, kaže, očito potrebno gospodina Arapovića i Koaliciju „Država“ podsjetiti da Bosna i Hercegovina nije „njihova država“, već država tri konstitutivna i međusobno jednakopravna naroda te svih ostalih naroda i građana koji u njoj žive.
-Također, potrebno ih je podsjetiti kako Hrvatska Republika Herceg-Bosna nije takozvana, kao što nije ni oborena ni ukinuta, nego je kroz Washingtonski mirovni sporazum ugrađena u Federaciju BiH.
S obzirom da je Washingtonski mirovni sporazum sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma, onda je nazivanje HR HB takozvanom izravno kršenje Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma. Pored toga što negiraju i krše mirovne sporazume, Arapović i „Država“ krše i Ustav BiH jer negiraju konstitutivna prava hrvatskog naroda u BiH na političku i kulturnu autonomiju, upozorava Vukoja.
Ravnatelj HNK Mostar kaže kako se iz svega navedenog čini potrebnim sve negatore hrvatskog političkog i kulturnog subjektiviteta u BiH podsjetiti na slijedeće činjenice.
-Sukladno Washingtonskom i Daytonskom mirovnom sporazumu te Ustavu BiH Hrvati su konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini. Konstitutivnost podrazumijeva ustavotvornost, stoga je Ustav BiH izraz političke volje i Hrvata u BiH. Kao konstitutivan i ustavotvoran, Hrvati u BiH su i državotvoran narod, odnosno formirana i institucionalizirana nacija. Kao takvi imaju političko i ustavno pravo na gradnju i financiranje nacionalnih ustanova kulture i umjetnosti. Koje su to ustanove, kada, gdje i kako će biti građene i financirane o tome, na sreću, ne odlučuje Koalicija „Država“ nego legitimni hrvatski politički predstavnici u institucijama države Bosne i Hercegovine. Što prije se to shvati i prihvati, svima u BiH će biti bolje, i konstitutivnim narodima i ostalim narodima i građanima i svim državljanima Bosne i Hercegovine, stoji u izjavi ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru Ivana Vukoje.
/HMS/