Dok brojne europske zemlje, kao i naši susjedi daju novac građanima, kao jednokratnu pomoć kako bi lakše prevazišli uvezenu ekonomsku krizu, od vlasti u Bosni i Hercegovini nema najava za takav vid pomoći, iako javni prihodi rastu. Ekonomisti i sindikalci ističu da je ta pasivnost pogrešna, jer smo blizu drugog inflacijskog udara, koji će se dogoditi kada radnici budu tražili veće plaće.
Ekonomsku krizu u Bosne i Hercegovine sve teže podnose građani s najmanjim primanjima, među kojima su i umirovljenici. Od domaćih vlasti, koje se hvale punjenjem proračuna, očekuju kratkoročnu pomoć, te brže donošenje srednjoročnih i dugoročnih mjera kako bi se ublažile posljedice uvezene krize.
“Imajući u vidi posljednje poteze u Parlamentu BiH gdje nije prošlo ukidanje akciza na gorivo, odnosno smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice, iluzorno je očekivati da će sredstva koja koriste iz budžeta usmjeriti prema radnicima. Mi nismo tražili pomoć za one koji imaju dobre plaće oko 2 tisuće KM, tražili smo za radnike sa najnižim primanjima i umirovljenicima”, ističe Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Kao odgovor na krizu, Parlament Federacije usvojio je Prijedlog zakona o isplati dječijeg dodatka od 103 KM za obitelji čiji prihodi po članu ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji BiH. Najavljena je i podrška nezaposlenim porodiljama u ovom entitetu. Sve to nije dovoljno kada cijene hrane i energenata svakodnevno rastu. Ekonomski stručnjaci smatraju da se država mora odreći jednog dijela od onog što uzima da bi pomogla građanima.
“Vratite dio kroz manje oporezivanje dohotka, to je tih prvih 1.000 KM, odreknite se dijela prihoda, dajte to kao plaću radniku i ako to mi zaustavimo, takav spiralni rast cijena, naravno da radnik neće pritiskati poslodavca, jer mu je država na neki način omogućila rast plata”, navodi ekonomski stručnjak Faruk Hadžić.
“Prosječna mjesečna plaća može zadovoljiti samo trećinu mjeseca. To bi značajno relaksiralo odnose i na tržištu u smislu da oni koji su zaista u potrebi, ako uzmemo u obzir posljednju statistiku koja pokazuje da je svako šesto domaćinstvo u BiH siromašno. Mislim da bi to pozitivno uticalo”, naglašava Amila Pilav Velić, profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
I dok je naša vlast pasivna, države u Еuropi, ali i regionu svojim građanima pomažu kroz jednokratnu pomoć, iako imaju neuporedivo bolji životni standard od našeg. Ovo je alarm i za jačanje vlastite proizvodnje. Posebno poljoprivrede koja je zanemarena i pored svih prirodnih uslova.
“Ne postoji stvarna želja da se pomogne građanima i privredi. Vlasti u BiH su fokusirane na svoje sve veće budžete i kako da njih potroše dok ih za građane i privredu baš briga”, ističe ekonomski stručnjak Damir Miljević.
Veliki izazov je održati nivo potrošnje ili ga čak povećati. Bez dodatnih sredstava koja bi se obezbijedila građanima to je nemoguće izvesti. Ovih dana oglasili su se i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda. Poručili su našim vlastima da trebaju pružiti privremenu, ciljanu pomoć ugroženim obiteljima.
Izvor:BHRT