Već drugu godinu zaredom Dom zdravlja Ljubuški sudjeluje u projektu IMPHACT koji za cilj ima poboljšanje kvalitete i dostupnosti palijativne zdravstvene njege u prekograničnim područjima.
Tim povodom u programu Radija Ljubuški ugostili smo ravnatelja Doma zdravlja dr. Ivana Landeku koji je pojasnio kako su, unatoč pandemiji COVID-a 19 uspjeli završiti većinu projektnih aktivnosti na vrijeme, a krajem ovog tjedna pripremaju i radionice na kojima će renomirani stručnjaci Veljko Đorđević i Marijana Braš prezentirati suvremene spoznaje u palijativnoj medicini.
„Uz nas u projektu sudjeluju Dom zdravlja Metković kao vodeći partner, te domovi zdravlja Podgorica i Zenica“, objasnio je Landeka.
Detaljnije o projektu i predstojećim aktivnostima poslušajte u audiozapisu
O PROJEKTU
Naziv projekta / akronim: Poboljšanje kvalitete i dostupnosti palijativne zdravstvene njege u prekograničnim područjima / IMPHACT
Vodeći partner / projektni partneri: Dom zdravlja Metković / Dom zdravlja Ljubuški, Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja Podgorica i Javna ustanova Dom zdravlja Zenica
Kako bi se uspješno poboljšala usluga palijativne njege u regiji projektne partnere čine četiri doma zdravlja: Dom zdravlja Metković, Dom zdravlja Ljubuški, Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja Podgorica i Dom zdravlja Zenica.
Sve četiri institucije imaju bogato iskustvo u pružanju usluga primarne zdravstvene zaštite. Uz navedeno Dom zdravlja Ljubuški jedna je od rijetkih institucija u regiji koja posjeduje hospicij te bogato iskustvo u pružanju usluge palijativne njege.
Dom zdravlja Ljubuški i Dom zdravlja Metković koriste znanje stečeno projektom Q-Access kako bi pomogli Dom zdravlja Podgorica i Dom zdravlja Zenica u uspostavljanju usluge palijativne njege.
Vodeći partner Dom zdravlja Metković koordinira implementacijom projekta, no svi projektni partneri zajednički rade na provedbi projektnih aktivnosti.
Dom zdravlja Metković, kao vodeći partner, zadužen je za koordinaciju odnosno upravljanje cijelim projektom. Dom zdravlja Metković zadužen je za organizaciju projektnih sastanaka, projektni management, komunikaciju s partnerima i programskim tijelima, organizaciju edukativnih radionica, prikupljanje podataka i materijala za e-platformu, sudjelovanje u razvoju zajedničke procedure za palijativnu skrb te nabavu opreme koja će omogućiti poboljšanje usluge.
Dom zdravlja Ljubuški, kao projektni partner, sudjeluje u implementaciji sljedećih projektnih aktivnosti: organizacija edukativnih radionica za palijativnu njegu, sudjelovanje u izradi zajedničke procedure za palijativnu skrb, sudjelovanje u studijskim putovanjima u ustanovama za palijativnu skrb iz Europe, prikupljanje podataka i materijala za e-platformu te nabavka opreme za poboljšanje kvalitete palijativne njege u Hospiciju.
Partner JZU Dom zdravlja Podgorica zadužen je za komunikacijske aktivnosti na projektu, odnosno za pisanje članaka, informativnih letaka, izradu promotivnih materijala, društvene mreže i e-platformu. Osim toga, partner organizira edukativne radionice, sudjeluje u izradi zajedničke procedure za palijativnu njegu te nabavlja opremu koja će omogućiti poboljšanje usluge palijativne njege.
JU Dom zdravlja Zenica zadužena je za organizaciju edukativnih radionica, sudjeluje u izradi zajedničke procedure za palijativnu njegu, prikuplja informacije i dokumente za e-doktora, te nabavlja opremu koja će omogućiti poboljšanje usluga palijativne njege.
Svrha projekta
Palijativna njega relativno je novi pojam u nacionalnim zdravstvenim sustavima, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom poput Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Kako bi se osigurano razvoj usluga palijativne njege postojeće prepreke moraju se savladati. Značajnije prepreke očituju se u nedostatku usluga i institucija za palijativnu njegu, jasnih smjernica za uspostavljanje usluga palijativne njege, edukativnih programa o palijativnoj njezi te u nedostatku usluga palijativne njege u regiji. Sve navedeno nepotrebno dovodi najranjivije skupine društva u još nepovoljniji položaj. Drugi ključni problem je sveopće starenje stanovništva te visok postotak osoba starijih od 60 godina koje ujedno čine glavne potencijalne korisnike usluga palijativne njege. Glavne ciljne skupine koje će imati koristi od projekta su: pacijenti sa terminalnim bolestima, liječnici i medicinske sestre, socijalni radnici, članovi obitelji pacijenata, itd. Sve navedene skupine imati će koristi od sakupljenog znanja i usluga razvijenih unutar ovog projekta.
Ciljevi projekta
Glavni cilj projekta je poboljšati uslugu palijativne njege u regiji. Poboljšanje usluge palijativne njege postići će se ciljanim ulaganjem u novu opremu, uspostavom novih usluga (mobilni palijativni tim), razvojem procedura, alata i smjernica potrebnih za unaprjeđenje usluga u regiji, izradom e-platforme za podizanje svijesti građana o palijativnoj njezi te implementacijom nacionalnih i međunarodnih zdravstvenih standarda. Navedene aktivnosti poboljšati će kvalitetu usluga, sadržaja i vještina zdravstvenih djelatnika u javnom zdravstvenom sektoru koje će biti od osobite važnosti za najugroženije skupine u društvu. Zajednički ciljevi ostvariti će se prekograničnom suradnjom tri susjedne zemlje koje dijele isti problem – nedovoljno razvijenu uslugu palijativne njege.
Očekivani rezultati projekta
Glavni rezultat projekta je poboljšana usluga palijativne njege za stanovništvo u regiji. Najmanje 1.700 pacijenata liječit će se novom opremom tijekom provedbe projekta. Ostali rezultati projekta su: razvijena zajednička e-platforma s virtualnim doktorom, 4 specijalizirana edukativna treninga o palijativnoj njezi (organizirana i provedena za 20 osoba), poboljšana usluga dijagnostike u dva doma zdravlja te specijalizirani trening za korištenje nove medicinske opreme (organiziran i proveden za 40 liječnika i medicinskih sestara).
Prioritetna os: 1 – Jačanje kvalitete usluga u sektoru javnog zdravstva i socijalne skrbiUkupna vrijednost projekta: 890 347.40 EUR
Iznos koji sufinancira EU: 756 795.29 EUR
Razdoblje provedbe projekta: 01.07.2020 – 30.06.2022
Projekt je sufinanciran sredstvima
EFRR i IPA II fondova Europske unije.
Bjanka Medić / Radio Ljubuški